fbpx
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

SVAKOM PETOM HRVATU PRIJETI SIROMAŠTVO! Ovo je krajnje alarmantno: Novi podaci eurostatističara su porazni

Autor: Adriano Milovan

Svaka peta osoba u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva. Zabrinjavajući su to podaci eurostatističara, prema kojima među novim članicama EU veći rizik siromaštva od nas imaju jedino Rumunjska, Bugarska i baltičke zemlje.

Podaci Eurostata za prošlu godinu otkrivaju da je u riziku od siromaštva i društvene isključenosti u Hrvatskoj lani bilo 20,5 posto stanovnika. To je čak nešto manje od prosjeka EU, u kojoj se s rizikom siromaštva lani suočavalo 21,9 posto stanovnika.

Rizik od siromaštva u Hrvatskoj smanjio se u jeku koronakrize

Isto tako, vrijedi spomenuti da se stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj posljednjih godina smanjila. Dok se, naime, 2015. godine s rizikom od siromaštva suočavala gotovo četvrtina stanovništva, ili njih 24,4 posto, do prošle je godine taj udio smanjen na petinu stanovništva.

Trend smanjenja rizika od siromaštva, doduše, posljednjih je godina prisutan i na razini EU. Tako je, pokazuju podaci Eurostata, 2015. godine rizik od siromaštva bio realan za 24 posto stanovnika EU, a do 2020. godine siromaštvo je bila prijetnja za 21,9 posto stanovnika EU. No, dok je u EU u prošloj godini, koju je obilježila recesija u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa, stopa rizika od siromaštva porasla u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, u Hrvatskoj se ona nastavila smanjivati. Naime, u EU se u 2019. godini s opasnošću pada u siromaštvo suočavalo 21,1 posto stanovnika, što je manje nego u 2020., dok se u Hrvatskoj sa siromaštvom u 2019. suočavalo 20,8 posto stanovništva, što je neznatno više nego u 2020. godini.

Razlog smanjenju rizika od siromaštva u Hrvatskoj u jeku koronakrize, po svemu sudeći, možemo tražiti u mjerama poput moratorija na kredite i ovrhe te onima za očuvanje radnih mjesta, koje su ipak uspjele očuvati kakav – takav životni standard. Osim toga, lani smo imali i dva lockdowna – jedan potpuni, na proljeće, i drugi parcijalni na jesen i zimu, koji su znatno ograničili mogućnosti potrošnje.

U Sloveniji je znatno manji rizik od siromaštva nego u Hrvatskoj

Unatoč tome, Hrvatska po riziku od siromaštva stoji znatno lošije od većine drugih članica EU. Najveći rizik od siromaštva je u Rumunjskoj i Bugarskoj, u kojima je siromaštvo lani bila realna prijetnja za više od trećine stanovništva. Ili, preciznije, u Rumunjskoj za 35,8 posto, a u Bugarskoj za 33,6 posto. Slijede Grčka i Španjolska, u kojima je siromaštvo prijetnja za više od četvrtine stanovništva, te baltičke zemlje – Litva i Estonija, u kojima je siromaštvo realna prijetnja za nešto manje od četvrtine stanovništva. Novi podaci za Latviju nisu objavljeni, no ranijih je godina rizik od siromaštva u njoj bio otprilike na istoj razini kao i kod njenih baltičkih susjeda. Među zemljama s višom stopom rizika od siromaštva od prosjeka Unije je i Njemačka, u kojoj je siromaštvo prijetnja za 22,5 posto stanovnika.

U ostalim članicama EU, uključujući tu i ostale nove članice, rizik od siromaštva lani je bio manji nego u Hrvatskoj. U Mađarskoj je, primjerice, stopa rizika od siromaštva prošle godine iznosila 19,4 posto, dok se u Sloveniji s opasnošću pada u siromaštvo suočavalo 14,3 posto stanovništva, ili svaki sedmi građanin. To znači da je u Hrvatskoj znatno veći rizik od pada u siromaštvo nego u, primjerice, susjednoj Sloveniji. Najmanju stopu rizika od siromaštva u EU ima Češka, samo 11,5 posto, što gotovo upola manje nego u Hrvatskoj.

Najveći rizik od siromaštva imaju nezaposleni

Siromaštvo se različito definira od zemlje do zemlje pa ni kriteriji nisu svugdje isti. Osim toga, rizik od siromaštva nije isto što i samo siromaštvo, koje je ipak manje rasprostranjeno od opasnosti pada u siromaštvo.




Podaci Eurostata pokazuju da je kod žena, u pravilu, veći rizik od siromaštva nego kod muškaraca. Također, riziku od siromaštva više su izložene obitelji s djecom, nego kućanstva bez djece. No, najveću opasnost od pada u siromaštvo imaju nezaposleni. Siromaštvo je, naime, rizik za čak dvije trećine nezaposlenih, dok je među zaposlenima u EU siromaštvo rizik tek za svakog devetog radnika.

Slično je i u Hrvatskoj, u kojoj je trenutno oko 123.000 nezaposlenih. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za rujan pokazuju da je na burzi rada bilo prijavljeno nešto više od 119.000 nezaposlenih, no tek je svaki peti, ili njih oko 25.000, odnosno 21,3 posto ukupnog broja nezaposlenih, ostvarivao pravo na novčanu naknadu.

Prava nezaposlenih u Hrvatskoj su manja nego u većini drugih članica EU

Prava nezaposlenih u fokusu su i Europske komisije. Ta se prava jako razlikuju od države do države, a Hrvatska tu ne stoji u dobro u usporedbi s ostalima u EU. Naime, analiza koju su prije nekoliko godina radili u Bruxellesu pokazala je da manju razinu prava od one u Hrvatskoj ostvaruju jedino nezaposleni u Rumunjskoj, Poljskoj i Malti, dok je, s druge strane, najviša razina zaštite nezaposlenih u Njemačkoj i Austriji.

Međutim, hrvatski je problem velik broj dugotrajno nezaposlenih u masi nezaposlenih. U dugotrajno nezaposlene, one koji su bez posla duže od godinu dana, ulazi otprilike svaki drugi prijavljeni na burzi rada u Hrvatskoj, ili njih preko 58.000, koliko ih je, prema podacima HZZ-a, bilo u rujnu. Ne čudi stoga što i u Bruxellesu preporučuju da se države više okrenu rješavanju problema dugotrajne nezaposlenosti, budući da dugotrajno nezaposlenima prijeti i najveći rizik od siromaštva.




Ipak, jedinstvenog recepta za rješavanje problema dugotrajno nezaposlenih, kao ni onog za smanjenje rizika od siromaštva, nema. Dio stručnjaka izlaz ne vidi u pukom povećanju prava nezaposlenih, nego u njihovu poticanju da sami traže posao, čak i onaj za koji se nisu školovali.

Stručnjaci izlaz vide u aktivnijoj politici zapošljavanja za koju kažu da je trend i u razvijenijim zemljama

“U Hrvatskoj su relativno strogi kriteriji za primanje naknade, a iznos naknade nije velik. No, ne vjerujem da u situaciji u kakvoj je naš proračun postoji velik prostor za povećanje naknada ili produljenje razdoblja u kojima se one mogu primati. To smo, uostalom, svojedobno već imali i nije se pokazalo dobrim rješenjem jer je ljude obeshrabrivalo u traženju posla, a poticalo je i rad na crno. Stoga izlaz treba tražiti u poticanju nezaposlenih da aktivno traže posao i u aktivnim mjerama politike zapošljavanja”, poručuje za dnevno.hr Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Dodaje kako se i ostale članice EU, među kojima posebno ukazuje na kod nas često spominjane skandinavske države, okreću poticanju nezaposlenih da aktivno traže posao. U bogatijim zemljama su, doduše, prava nezaposlenih veća nego u Hrvatskoj, ali i njihov je stupanj razvoja veći od onog na kojem se nalazi Hrvatska, a i one, upozorava naš sugovornik, naglasak sada stavljaju na poticanje nezaposlenih da aktivnije traže posao.

“Prava nezaposlenih u Hrvatskoj u skladu su našim stupnjem razvoja i našim fiskalnim mogućnostima”, zaključuje Bejaković.

Hrvatska će problem siromaštva morati rješavati u uvjetima oporavka od recesije i digitalne transformacije

Na vlastima je stoga da kreiraju politiku koja će spriječiti rast rizika od siromaštva, i to u uvjetima oporavka od koronakrize u kojem se očekuje restrukturiranje brojnih tvrtki, a što bi za posljedicu moglo imati i rast nezaposlenosti. Potražnja za radnicima na hrvatskom tržištu rada trenutno je velika, no traže se uglavnom slabije plaćena i manje perspektivna zanimanja poput prodavača, konobara, kuhara, čistača, vozača, zidara, medicinskih sestara i njegovatelja. Velika je potražnja i za IT stručnjacima. Svih tih profesija već godinama nedostaje u Hrvatskoj, budući da je velik broj zaposlenih i nezaposlenih iz tih branši odselio u zemlje u kojima su veće plaće i bolji uvjeti života.

Na Vladi je da osmisli planove kako masu nezaposlenih potaknuti na aktivnije traženje posla u postkorona svijetu. Dio tih mjera mogu biti prekvalifikacije i dokvalifikacije, kao i samozapošljavanje. No, trebat će poraditi i na povećanju plaća i poboljšanju uvjeta života i rada u Hrvatskoj, kao i na reformi školskog sustava koji ne prati potrebe gospodarstva.

Riječ je o dugotrajnim reformama koje rezultate ne daju u kratkom roku. Uz to, morat će se provoditi u uvjetima oporavka od koronakrize, ali i sveprisutne digitalizacije. Dio stručnjaka predlaže da se na kratke staze razmisli i o povećanju pojedinih prava za nezaposlene. Kombinacija svih tih politika bit će i najbolja zaštita od siromaštva.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.