Inspektori u popularnom slatkišu pronašli zabranjeni sastojak, može uzrokovati rak
‘SVAKI VEĆI TROŠAK JE PROBLEM’! Stručnjak otkrio koliko četveročlanoj obitelji treba novaca za normalan život: ‘Bit će još gore’
Građane je prije nekoliko dana iznenadila vijest o novim poskupljenjima. Strane tvrtke koje drže svoje proizvode u hrvatskim trgovačkim lancima odlučile su dignuti cijene za oko 10 posto. Poskupljuju dječja hrana, higijenske potrepštine, neki prehrambeni proizvodi. Uglavnom košarica koja je u zadnjih 18 mjeseci već dobro cijenom otišla gora, sada će biti još skuplja.
Pitanje je kako će to utjecati na standard prosječne hrvatske obitelji koja prema podacima Eurostat na hranu i nealkoholna pića potroši 19,5 posto posto svojih primanja, a na kuću/stan i režije oko 16,2 posto.
Cijene su posljednjih 18 mjeseci ubrzano rasle. Rasle su i plaće, ali ne toliko koliko inflacija, pa se naše plaće realno manje nego što su bile u ožujku 2020. Na papiru imamo više, barem kad je riječ o statističkim podacima, ali količinski možemo kupiti puno manje.
Raslojavanje društva
Odgovor na pitanje koliko je prosječnoj obitelji potrebno za normalan život nije nimalo lako dati. Ekonomist Petar Vušković objašnjava kako bi za normalan život prosječnoj četveročlanoj obitelji trebalo oko 2.600 eura mjesečno, odnosno oko 20 tisuća starih kuna.
“Ta svota bi nekakvoj prosječnoj četveročlanoj obitelji mogla priuštiti pristojan standard. Obitelj s tim primanjima može kupiti hranu, odjeću, obuću, platiti režije, školovati djecu. Iako visina plaće često nema veze sa standardom, pa treba vidjeti ima li ta obitelj svoju nekretninu, kredit, moraju li pomagati svojim roditeljima. Postoje ljudi koji i uz manja primanja žive bolje od nekih s većim primanjima”, pojašnjava Vušković.
Upozorava kako je u Hrvatskoj posljednjih godina prisutno raslojavanje društva:
“Sve se više dijelimo na koje imaju i koji nemaju, a onih koji nemaju iz dana u dan je sve veći broj. Biti će još gore s novim poskupljenjima. Očekuje se da će tako meso i mliječni proizvodi poskupjeti oko 15 posto što će biti veliki udarac za umirovljenike i one s niskim primanjima”, ističe Vušković i navodi kako i obitelj s dvije prosječne plaće ne živi lagodno.
“Takvoj obitelji svaki veći nenadani trošak predstavlja problem”, objašnjava.
Najsiromašniji za hranu troše i 40 posto dohotka
Dok u zapadnim zemljama viša inflacija znači manje odlazaka u restorane i na putovanja, u Hrvatskoj to znači manje kruha, mlijeka i mesa na stolu. Hrvati skoro 20 posto primanja troše na hranu, a kod onih s minimalnom plaćom ta brojka raste i na 40 posto. S novim poskupljenjima, ta brojka će biti još viša. Uz rast transporta, obuće, odjeće građani će sebi moći priuštiti sebi još manje.
“Kad smo čuli za najnovija poskupljenja, otišli smo u malo veći šoping. Kupili smo deterdženta za pranje rublje, omekšivača, zubnih pasta, šampona, regeneratora. Nek’ se nađe”, rekla nam je Ana.
“Prije godinu dana je naša četveročlana obitelj za hranu i higijenske potrepštine trošila oko 1700 starih kuna, sada je ta brojka već na 300 eura (oko 2.250 kuna). Do sada smo mogli podnijeti ta poskupljenja, ali ako se nastavi, ne znam što ćemo napraviti”, kaže.
ZADNJE VIJESTI
Plenković obećao plaću od 1600 eura, a Hrvati pucaju od smijeha: ‘Neka me Bog sačuva’
Pogledajte kako će raditi trgovine i šoping centri na Veliku subotu, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
U trgovačkom lancu sve puno trulog voća i povrća: ‘Ovo je biootpad, sve je puno plijesni’