Svake godine ‘proćerdanih’ po pola milijarde kuna! U blagajni sve je manje: Može li HNB otići u bankrot?

Jedna od zanimljivijih i važnijih tema razgovora na prošlotjednoj tradicionalnoj dubrovačkoj međunarodnoj ekonomskoj konferenciji Hrvatske narodne banke bila je kamata koju hrvatska središnja banka plaća poslovnim bankama na njihove depozite “viškova likvidnosti”, novac koji nemaju komu ili ne žele ulagati kao kredite građanima, poduzetnicima i državi. Ta kamata povećava profitabilnost poslovnih banaka, ali za središnju banku predstavlja trošak pa se nameće pitanje može li taj trošak toliko narasti da Hrvatsku narodnu banku odvede u bankrot? Povrh toga, može li Hrvatska narodna banka uopće bankrotirati?
“Profitabilnost banaka dosegla je najviše razine u dugo vremena, a bit će visoka, ne samo ove godine nego i godinama ispred nas. Razlog su i prinosi koje banke dobivaju jer drže ogromne količine likvidnosti kod središnjih banaka”, rekao je 26. svibnja u Dubrovniku guverner HNB-a Boris Vujčić.

“Podsjetimo”, piše Novi list, “HNB je konkretno bankama u Hrvatskoj samo u prvom kvartalu ove godine na ime kamata na njihove depozite koje drže u središnjoj banci isplatio 85,6 milijuna eura. To je, naravno, posljedica visokih kamata Europske središnje banke koje se odnose i na naše tržište, među kojima je i depozitna stopa koja trenutno seže do 3,25 posto…”

Unosan posao

“… Za poslovne banke to je očito dobar motiv da viškove deponiraju kod HNB-a. Ondje drže milijarde eura, a očekuje se da će im kamate na taj novac i dalje rasti.” Pa što guverner predviđa koliko će novca HNB morati isplatiti bankama do kraja godine, kako će to utjecati na njegov financijski rezultat i boji li se hrvatska središnja banka gubitaka?

“Da, naravno”, odgovorio je Vujčić na pitanje Novoga lista, “sve su središnje banke već najavile da će dizanje kamatnih stopa i ogroman višak likvidnosti banaka stvoren nakon financijske krize, i još više nakon pandemijske, negativno utjecati na njihove financijske rezultate. Možemo očekivati, iako to ne bih najavljivao, da će kamatne stope i dalje rasti, iako sigurno ne toliko kao u prošlosti.”

Guverner Boris Vujčić nije precizirao koliko će HNB poslovnim bankama u Hrvatskoj još isplatiti do kraja godine, “no procjene idu da će to biti oko 350 milijuna eura”. Također, “kad je riječ o rezultatima središnjih banaka, a to je zajednički problem na razini eurozone, govori se o ‘složenom obračunu’, ali dobrim ‘bufferima’ koje imaju, no sigurno je da toliki izdaci na njihov rezultat ne utječu pozitivno”. (Novi list)

Znajući sve to, u tjedniku 7dnevno dali smo si truda i proučili zadnja izvješća Hrvatske narodne banke o dobiti i gubitku za prošlu godinu te financijskom stanju na dan 31. ožujka ove godine, kako bismo otkrili što bi doista isplata 350 milijuna eura kamata poslovnim bankama mogla značiti za središnju banku i bi li je toliki trošak ove i nekoliko idućih godina (što i guverner očekuje) mogao odvesti u katastrofalne gubitke, pa čak i u bankrot.

Javnost, pa čak i dio stručnjaka, uvjereni su da središnja banka uopće, ni teoretski, ne može propasti jer može neograničeno “tiskati” novac pa onda tako pokriti i svaki svoj gubitak. No to nije tako.
Čak ni općenito govoreći, središnje banke ne mogu same sebi proizvesti novca koliko god im treba. Središnje banke uopće ne stvaraju nove količine novca za vlastite potrebe, za vlastiti račun, nego ga stavljaju na raspolaganje ekonomiji i društvu kupnjom ili uzimanjem u zalog vrijednosnih papira (većinom državnih obveznica) te u obliku pozajmica poslovnim bankama (na temelju njihovih zadužnica) za kreditiranje građana, poduzetnika i javnog sektora.

Nema tiskanja novca

Središnje banke, pa tako ni hrvatska, ni u kojem slučaju ne mogu “tiskati” novac za podmirivanje svojih troškova, gubitaka ili povećanje plaća svojih namještenika, takvo što uopće ne postoji, makar je velik dio javnosti i stručnjaka uvjeren da postoji. Ali središnje banke imaju vlastite prihode, odnosno vlastitu zaradu, od kamata na vrijednosne papire koje kupuju, novca koji posuđuju bankama, novčanica koje proizvode jeftinije nego što na njima piše (u hrvatskom slučaju samo kovanica eura i eurskih centi) te brojnih usluga koje pružaju, kao što je, primjerice, vođenje prekograničnih plaćanja.

Tako i Hrvatska narodna banka – gotovo kao i svako drugo poduzeće, premda ona nije trgovačko društvo regulirano Zakonom o trgovačkim društvima – vodi knjigu prihoda i rashoda (račun dobiti i gubitka) tijekom kalendarske godine te objavljuje bilancu, stanje imovine (potraživanja) i obveza (dugovanja) na određeni datum, obično posljednji dan kvartala, polugodišta i godina. Ta financijska izvješća dostupna na HNB-ovim mrežnim stranicama laicima nije lako razumjeti, čak ni uz objašnjenja pojmova i metodologije koje HNB nudi, za to je barem donekle potrebno specijalističko znanje iz monetarne ekonomije, a za neke dijelove i upućenost u specifičnosti monetarnih unija kao što je eurozona.

Kako bi, dakle, isplata čak 350 milijuna eura kamate poslovnim bankama utjecala na financijski rezultat i financijsko stanje Hrvatske narodne banke ove godine?

Kad je riječ o prihodima i rashodima, možemo se osloniti samo na izvješće za prošlu godinu. Ona je prethodila ulasku Hrvatske u područje eura pa se njezina struktura ove godine sigurno promijenila, ali ipak nam ukazuje na puno toga. Lani je, dakle, HNB na kamatama zaradio oko 285 milijuna eura, a isplatio je 154 milijuna eura kamata, tako da je bio u kamatnom plusu od 131 milijun eura. Taj kamatni i drugi prihodi i dobici donijeli su hrvatskoj središnjoj banci ukupni prihod malo veći od 163 milijuna eura.

Ali kad se od tog prihoda odbiju umanjenje financijske imovine, rashodi od naknada i provizija, kao i troškovi poslovanja – za zaposlenike, administrativni, amortizacija, izrade novčanica kuna (lani!) te ostali – hrvatska je središnja banka 2022. godinu zaključila s prilično skromnom zaradom od samo 64 milijuna eura.

Sve veći iznosi

Pretpostavimo da će ove godine HNB imati podjednake kamatne prihode od 285 milijuna eura jer ih stječe na vrijednosnim papirima koje je već ranije kupio, a da će mu kamatni rashodi sa 154 milijuna skočiti na 350 milijuna, više će se nego udvostručiti. Tada će HNB na kamatama umjesto dobiti zabilježiti gubitak od 65 milijuna eura. Ostane li sve ostalo isto, a trebalo bi, taj kamatni gubitak “pojest će” svu dobit za 2023. i Hrvatska narodna banka podnijet će ukupni gubitak od milijun eura – nevelik, ali gubitak.

Dogodine će se to ponoviti, pa i sljedeće, pa i sljedeće… Naravno, samo milijun eura gubitka HNB će u legalnim knjigovodstvenim manevrima lako utopiti, ali svake iduće bit će mu to sve teže, a imidž u javnosti bit će mu sve lošiji. Pogledajmo sada kako bi se eventualni gubitak odrazio na bilancu hrvatske središnje banke, stanje njezinih potraživanja (imovine) i dugovanja.

Većinu svoje imovine, oko dvije trećine, Hrvatska narodna banka drži u inozemnim vrijednosnim papirima i kreditima inozemstvu, od čega dio ostalim nacionalnim središnjim bankama eurozone i samom ESB-u za međunarodna plaćanja u sustavu Target-2. Tu je i nešto što se zove “neto potraživanja povezana s raspodjelom novčanica unutar Eurosustava” dok je od “domaćeg sektora”, hrvatske države, kreditnih institucija i ostalih, posljednjega dana ožujka ove godine HNB imao sasvim mala potraživanja, tek 2,5 milijardi eura. Usput, to znači da je gotovo sav novac koji su joj na čuvanje povjerile hrvatske banke i država hrvatska središnja banka posudila nerezidentima (više ne smijemo reći “strancima” jer sada smo u istoj “državi”), i to uz kamatni gubitak ove godine od oko 65 milijuna eura.

To će ujedno biti i glavno obilježje financijskog poslovanja Hrvatske narodne banke ove i idućih nekoliko godina: “proćerdanih” po pola milijarde kuna svake godine. Tim novcem će HNB, a zapravo hrvatski narod, po nalogu Europske središnje banke stimulirati hrvatske banke u vlasništvu nerezidenata da ne kreditiraju hrvatske građane i poduzetnike, jer to je jedino oružje koje poznaje za borbu protiv inflacije. To podsjeća na to kako su nastala najveća obiteljska bogatstva u Engleskoj: država je trgovcima robovima masno plaćala da ne trguju robovima.

Ukupni gubitak neće biti velik, ali i mali gubitak Hrvatska će narodna banka morati odnekud pokriti. U načelu, za to će imati dva moguća izvora: prvi je vlastita zarada (od financijskih operacija, naknada i provizija, od dionica i udjela…). Ne bude li ona dovoljna, HNB će gubitak morati pokriti iz kapitala i pričuva, a posljednjega dana ožujka oni su iznosili dvije milijarde i 131,5 milijuna eura.

Obustavljene dividende

Taj novac, međutim, nije vlasništvo uprave i zaposlenika Hrvatske narodne banke, pa čak ni Europske središnje banke ili Eurosustava. Tko je uopće vlasnik kapitala, pa tako i samih središnjih banaka koje s tim kapitalom rade?

U svijetu je to prilično raznoliko. Obično se u javnosti ističe primjer Švicarske narodne banke (SNB) koja je dioničko društvo s posebnim statusom: ako nije drukčije određeno posebnim zakonom, na nju se odnose propisi o dioničkim društvima. Vlasnici 51 posto njezina kapitala su švicarski kantoni, kantonalne banke i ostale javne vlasti i institucije (dakle država), dok je preostala polovica, u ograničenim postocima, u rukama privatnih osoba, poduzeća i ustanova. Njima banka isplaćuje dobit kroz limitiranu dividendu, ali oni moraju nadoknaditi i eventualne gubitke. Lani, kada je uglavnom zbog očuvanja tečaja švicarskog franka izgubila 132 milijarde franaka, kapital joj je sa 198 pao na samo 66 milijardi franaka pa je Švicarska narodna banka isplatu dividende obustavila.

U Hrvatskoj je malo drukčije. “Hrvatska narodna banka u isključivom je vlasništvu Republike Hrvatske”, stoji u Zakonu o HNB-u, pa odatle u članku 1. stavku (2) i odredba: “Za obveze Hrvatske narodne banke jamči Republika Hrvatska.” A budući da znamo da Republika nema vlastitog novca nego ga mora naplatiti poreznim obveznicima, raznim prekršiteljima i korisnicima svojih usluga, ili posuditi od štediša, možemo reći da za HNB-ove obveze zapravo jamče hrvatski porezni obveznici. Iz toga proizlazi da Hrvatska narodna banka može bankrotirati, ali samo ako bankrotira Republika Hrvatska.
A vjerojatnost bankrota Republike Hrvatske, objavila je prije mjesec dana svjetska bonitetna agencija Fitch, “trenutno je mala”. “Sposobnost za podmirivanje financijskih obveza je primjerena, ali povećana je vjerojatnost da bi nepovoljne poslovne ili ekonomske okolnosti tu sposobnost mogle oslabiti.”