fbpx
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL/ilustracija

STRUČNJAK OTKRIVA TKO JE KRIV ZA DIVLJANJE CIJENA NEKRETNINA: Jedan krivac su niske kamate, a drugog nikad ne biste pogodili!

Autor: Dnevno.hr

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevno.hr komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja prošlog tjedna.

Jedan od njih je sigurno i ponovni rast cijena nekretnina kojemu se nikako ne nazire kraj. Svi oni koji pokušavaju riješiti svoje stambeno pitanje i svakog su dana u oglasima svjedoci sve viših cijena stanova i kuća nisu nimalo bili iznenađeni kada je Eurostatovo izvješće objavljeno u četvrtak pokazalo kako je rast cijena stambenih nekretnina u EU, eurozoni i Hrvatskoj u drugom kvartalu ubrzao u usporedbi s istim razdobljem prošle godine i u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca.

Građani najradije ulažu u cigle i beton

Podaci europskog statističkog ureda su pokazali kako su cijene stambenih nekretnina u EU u razdoblju od travnja do lipnja porasle 7,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, najsnažnije od trećeg tromjesečja 2007. godine, a u prva tri ovogodišnja mjeseca uvećane su 6,1 posto. U Hrvatskoj je u razdoblju od travnja do lipnja zabilježen rast od 6.6 posto.

Na pitanje kada ćemo vidjeti usporavanje tog trenda Novotny odgovara da sve dok su kamatne stope na povijesno niskim razinama, a građani svoju štednju pretvaraju u nekretnine, njihova cijena će nastaviti rasti:

“Cijene nekretnina rastu zbog toga što europski građani svoju štednju pretvaraju u nekretnine. U Sjedinjenim Državama vidimo suprotnu situaciju. Tamo cijene nekretnina stoje, ali rastu cijene dionica”, kaže Novotny.

Ekonomski analitičar kaže da se na tržištu našla velika količina novaca, a obični građani koji čitav život štede su zaključili kako je novac najbolje uložiti u cigle i beton:

“To je proces koji traje već duže od 10 godina otkako padaju kamate na štednju. Naime, Europljani, za razliku od Amerikanaca, nisu skloni ulaganju u dionice, već vole ulagati u cigle i beton ili u nekretninske fondove”, kaže.

To nije dobra vijest za Europljane, kaže Novotny, jer se posljednjih desetljeća pokazalo kako je upravo ulaganje u dionice najbolji oblik štednje.




“Ulaganje u nekretnine će samo dovesti do viših cijena istih”.

O stabilizaciji cijena na tržištu nekretnina, osobito cijena najma, Novotny kaže kako je to pitanje koja može i mora riješiti lokalna samouprava:

“Grad Beč je svijetli primjer grada u kojem se godišnje izgradi desetak tisuća stanova koje grad onda daje u najam po povoljnim uvjetima što cijene najma drži pod kontrolom”.

Irska je primjer što bi Hrvatska mogla biti

Podaci HNB-a su pokazali kako su naknade hrvatskim radnicima iz inozemstva, a posebice doznake što ih građani zaposleni diljem svijeta šalju u gotovini i neformalnim kanalima svojim obiteljima i prijateljima već godinama imaju na potrošnju i makroekonomsku stabilnost u Hrvatskoj znatno veći utjecaj nego u većini ostalih članica EU. Doznake u gotovini što su ih naši radnici iz inozemstva poslali svojim obiteljima su bile veće od prihoda koje je Hrvatska u isto vrijeme ostvarila od dolazaka inozemnih turista. Naime, u prva dva tromjesečja radničke su doznake bile ukupno milijardu i 745 milijuna eura, dok je u isto vrijeme prihod koji je država ostvarila od dolazaka inozemnih turista bio milijardu i 494 milijuna eura.




Novotny kaže kako to nije tako loša vijest kao što se možda u prvi trenutak čini jer su u tim doznakama iz inozemstva uključene i mirovinske doznake onih radnika koji su još 70-ih godina otišli u Njemačku.

Na pitanje hoće li se nastaviti trend iseljavanja onih najboljih i najpametnijih čemu smo svjedoci zadnjih desetak godina, ekonomski analitičar kaže da su znakovi već tu:

“Hrvatska je u posljednjih desetak godina izgubila oko 300.000 radno sposobnih ljudi koji su se uglavnom iselili u zemlje EU, ali sada vidimo kako se taj trend usporava”.

Ističe kako je život u zemljama zapadne Europe sve skuplji te više nisu toliko atraktivne za naše ljude kao što je to bio slučaj:

“Naravno, to ne znači da će se iseljavanje iseliti, ali ako Hrvatska nastavi raditi na povećavanju produktivnosti kao što je to učinila Irska postoji mogućnost da se dio tih ljudi vrati doma. Hrvatski političari bi se trebali ugledati na Irsku i slijediti njihov primjer ako želimo zaustaviti iseljavanje i povećati ukupna produktivnost, plaće i životni standard”.

Dok je pandemija neke osiromašila, puno je onih koji su iz korone izašli s većim bogatstvom, čak i u Hrvatskoj. Istraživanje osiguravajuće kuća Allianz koje je obuhvatilo 57 zemalja je pokazalo kako se ukupna globalna financijska imovina u jeku koronakrize povećala 9,7 posto te je dosegla rekordnih 200 bilijuna eura, a u Hrvatskoj je financijska imovina lani porasla 5,3 posto.

Podaci pokazuju kako se gotovo polovica financijske imovine hrvatskih kućanstava odnosi na štednju te su bankovni depoziti lani u Hrvatskoj porasli 7,2 posto, što je njihov najveći rast od 2008. godine.

Hitno treba povećati financijsku pismenost građana

Kad znamo da su kamate na štednju u bankama na rekordno niskim razinama, pitanje je zašto građani Hrvatske ne ulažu u nešto što će im vratiti njihov novac, osobito u uvjetima pojačane inflacije kada sve ono što čuvamo na banci svakoga dana vrijedi sve manje:

“Iz svih tih podataka vidimo kako građani trebali bolje razumjeti ne samo financijske instrumente nego i kako funkcionira ukupna ekonomija”, kaže Novotny koji ističe kako sve počinje od obrazovanja i kako je pod hitno potrebno nešto promijeniti kako bi se povećala financijska pismenost građana.

“Nekoć je ekonomija kao znanost bila udaljena od prosječnog građanina. Ako ste htjeli kupiti dionice, morali ste imati svog brokera, dok vas danas od ulaganja na tržištu dijeli samo nekoliko poteza mišom ili aplikacija na mobitelu”.

Novotny ističe kako je opasno držati sav svoj teško stečeni kapital na bankama i kako je potrebno diverzificirati ulaganja:

“Eto za vrijeme posljednje velike krize 2008. godine u Sjedinjenim Državama su najgore prošli oni koji su imali štednju u stambenim štedionicama jer su izgubili sav svoj novac”.

Kaže kako je obične ljude strah ulaganja u dionice, ali kako to stvarno ne treba biti slučaj:

“Pa najuspješnija investitorica svih vremena je bila jedna američka kućanica koja je radeći za svojim kuhinjskim stolom zarađivale ogromne novce i imala prinose na kojima bi joj zavidio svaki malo ozbiljniji investitor”, zaključuje.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.