Foto: Patrik Macek/PIXSELL

STRUČNJAK O PRIJEDLOGU PRORAČUNA: ‘Vlada računa na daljnju inflaciju kako bi povećala prihode, a ako se to ne dogodi sve pada u vodu’

Autor: Ivana Jurišić

Burno je danas bilo u srijedu u Saboru gdje se raspravljalo o Prijedlogu Državnog proračuna za sljedeću godinu. Proračunom se predviđaju prihodi od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Prema prijedlogu prihodi od poreza trebali bi dosegnuti 87,9 milijardi kuna i biti gotovo sedam posto viši nego u ovoj godini, a od doprinosa se očekuje oko 26 milijardi kuna ili pet posto više.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako nije sigurno koliko je prijedlog realan, jer je Vlada u proračun za sljedeću godinu uračunala sedam posto više prihoda iz poreza:

“Ove godine su rasle cijene, pa su i prihodi bili dobri, a Vlada u ovom Prijedlogu proračuna računa da će cijene nastaviti rasti ovim tempom, što se najvjerojatnije neće dogoditi. Isto tako, računaju na daljnji visoki rast potrošnje, za što tek trebamo vidjeti hoće li se nastaviti”, napominje Novotny ističući kako je jedino što je u ovom trenutku relativno sigurno rast investicija.

“Ako pogledamo brojke, jasno je kako nema dovoljno prihoda od izvoza, što je ono što Hrvatskoj kronično nedostaje da bi se stabilizirale javne financije, stvorila ravnoteža unutar nacionalne ekonomije i povećala nacionalno bogatstvo”.

Direktna strana ulaganja ključna za razvoj

Kao jedan od problema ističe i preveliko oslanjanje na novac iz Europskog fonda za oporavak, umjesto da se fokusiramo na privlačenje direktnih stranih ulaganja:

“U Sloveniji, Češkoj i Slovačkoj se pokazalo da su upravo direktna strana ulaganja bila ključna za promjenu strukture nacionalne ekonomije, što je nama i više nego potrebno. Vrijeme je da se više počnemo oslanjati na industrijski umjesto rentijerskog nekretninskog sektora”.




Napominje kako je Vladi u smislu proračunskih prihoda svejedno rade li se zgrade u kojima nitko neće stanovati ili hoteli gdje će dolaziti turisti i trošiti, ali kako bi građanima trebalo biti i više nego svejedno:

“Možemo napraviti 10 Peljeških mostova, ali oni neće otvoriti radna mjesta u Hrvatskoj, što je ono što nam je potrebno”, napominje.

Situaciju bi mogla popraviti obnova potresom uništenog Zagreba, napominje, ali i tu je zapelo:




“Potpuno je neprihvatljivo da ta obnova traje 10 godina. Pa obnova u 19. stoljeću je bila jako brzo gotova jer je Austro-Ugarska mobilizirala građevinske radnike iz cijele tadašnje zemlje. Mi se umjesto toga oslanjamo na građevinske radnike kojih nema dovoljno i tvrtke koje nisu dovoljno dobro opremljene za takav jedan veliki posao, umjesto da se u cijeli projekt uključi i privatni sektor”, govori.

“Iste probleme vidimo i u zdravstvu gdje u nijednoj reformi ne vidimo prijedlog u kojem bismo se više oslonili na privatne bolnice kao što je slučaj u Njemačkoj i Italiji. Umjesto toga mi se oslanjamo samo na javni sektor i to se mora strukturalno promijeniti kako bi se ubrzao ekonomski rast i otvorila nova radna mjesta”, ističe.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.