Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

ŠTO NAS ČEKA U OVOJ GODINI? Evo tko će kopati po smeću, a tko mastiti brk: ‘Prošlo je vrijeme jeftine kineske robe, pripremite se na više cijene’

Autor: Ivana Jurišić

Prošlu godinu obilježili su problemi u nabavnim lancima, sve viša inflacija, kao i bojazni oko novih varijanti covida. Nova 2022. godina je važna godina za Hrvatsku. Osim posljednjih priprema za ulazak u Schengen i eurozonu, čeka nas obnova potresom pogođenih područja i novac iz

Nacionalnog programa oporavka i otpornosti za kojega se tek spremaju projekti.

Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe kako je glavna prilika za razvoj hrvatskog gospodarstva u idućoj godini očekivani ulazak u eurozonu i Schengen:

“To bi trebalo dati novi impuls ubrzavanju ekonomske aktivnosti. Nastavi li se europsko gospodarstvo razvijati ovim tempom, to će biti velika prilika i za hrvatske poduzetnike, osobito nakon ulaska u Schengen i uvođenja. Tu je i turizam, koji je ove godine usprkos pandemiji, imao jako dobre rezultate te možemo očekivati nastavak dolaska stranih turista i oporavak turističke potražnje”, ističe Novotny napominjući da je veliki problem hrvatskog turizma taj što razvoj nema veze sa sposobnošću naših turističkih kompanija, već isključivo s našim prirodnim potencijalom i djelomično naslijeđenom strukturom koja je na određenim mjestima stara i 50 godina.

Upozorava kako je najveća prijetnja razvoju hrvatskog gospodarstva i dalje javni sektor:

“Ako se nastavi dominacija javnog sektora u zapošljavanju, opet se nećemo maknuti s mrtve točke i nećemo se približiti razvijenošću zemljama srednje Europe čemu težimo. Hrvatskoj su nužno potrebne investicije u prerađivačkoj industriji”, napominje ističući kako se ne može sve svoditi na turizam i subvencije državnog proračuna u poljoprivredi:

“Pomaci se vide, pa tako čak i u Hrvatskoj imamo tvrtke koje su svojim proizvodima našle put do europskih kupaca poput Frodda sa svojim cipelama i Prostorie sa svojim namještajem. Ali još uvijek je to daleko od onoga što možemo i što bismo trebali”, uvjeren je analitičar.




Ekonomski analitičar Velimir Šonje kao najveću prijetnju razvoju hrvatskog gospodarstva navodi sporost u pripremi projekata za povlačenje EU sredstava.

“Na drugo mjesto bih stavio inflaciju, iako bih tu opasnost ograničio na početak godine jer kako 2022. bude odmicala očekujem da će inflacija ući u mirnije vode. Naša najveća boljka, i to ne samo u novoj godini, je odsustvo strukturnih reformi, osobito u sektoru državnih poduzeća, javnoj administraciji, pravosuđu, obrazovanju, dakle svim javnim sektorima koji nisu efikasni, tromi su, nisu prilagođeni vremenu, a mijenjaju se presporo. To guši poduzetnost i rast. Samo oslonac na EU fondove neće riješiti te dubinske probleme”, uvjeren je Šonje.

Dobrog skloništa od inflacije nema

Dok još uvijek čekamo podatke o inflaciji za prosinac, mnoge brine što je inflacija u studenome koja je narasla na 4.8 posto najviša u gotovo zadnjih 9 godina. Iako je Hrvatska po stopi rasta nešto niža od europskog prosjeka, zabrinjava činjenica da dok je u Europi rast cijena uglavnom uzrokovan rastom cijena energenata, kod nas je jedan od najvažnijih generatora inflacije rast cijena hrane koji je u studenom bio 6 posto na godišnjoj razini. Na pitanje trebamo li se bojati dvoznamenkaste inflacije Šonje odgovara kako taj scenarij u Hrvatskoj najvjerojatnije nećemo vidjeti:




“I ove visoke stope u drugim zemljama će se smiriti jer su najvećim dijelom pogonjene jednokratnim učincima. Na primjer, Nijemci su u vrijeme zatvaranja snizili stopu PDV-a, pa ju vratili, i sada vidimo efekte toga vraćanja. Kada prođe dovoljno vremena proces će se normalizirati. Blizu smo vrhunca ovog inflacijskog vala koji će se, po svemu sudeći, iscrpiti u toku 2022. osim ako se ne dogodi neki novi šok na tržištu energenata. Za sada ga ne očekujemo, no tržište energenata je nepredvidivo. Ono je globalno, na njega utječu politički odnosi, a vidjeli smo i smanjena ulaganja u kapacitete za fosilna goriva. U takvim je uvjetima prognoziranje na razdoblje od godinu ili dvije dana nezahvalno. Nažalost, jedino što je sigurno da uz umjerenu inflaciju i niske ili nulte kamatne stope dobrog skloništa vrijednosti od inflacije za većinu ljudi jednostavno – nema. Neke dionice mogu pružiti zaštitu od inflacije, ali opet, to je kao u medicini – konzultirajte svog liječnika ili ljekarnika tj. u ovom slučaju financijskog savjetnika”, uvjeren je analitičar.

“Sve dok Europska središnja banka (ESB) procjenjuje da je ova inflacija prolazna i da nije monetarno potaknuta nego je uzrokovana jednokratnom reakcijom cijena energenata nakon otvaranja i drugim razlozima, oni neće mijenjati monetarnu politiku. Do kraja ožujka 2022. kada istječe ESB-ov pandemijski program otkupa obveznica znat ćemo kakva će biti monetarna politika do 2023., ali vjerujem da će se monetarna ekspanzija i niske kamatne stope nastaviti još neko vrijeme. Jer ova inflacija nije primarno monetarni fenomen, ona je posljedica naglog zatvaranja pa otvaranja, dakle posljedica je takozvanog vanjskog šoka, a ne same monetarne politike. Zbog toga ni HNB ne može ništa učiniti. Mi smo malo i otvoreno gospodarstvo i naša inflacija je u potpunosti “uvezena” – usko povezana s inflacijom u eurozoni i potaknuta rastom cijena energenata”.

Industrija se vraća na zapad

U isto vrijeme Novotny upozorava kako postoji realna opasnost od rasta cijena ako se proizvodnja s Dalekog istoka preseli nazad u Europu:

“Nakon pandemije svjedoci smo povratka mnogih industrija na zapad, što će sigurno dovesti do viših cijena zbog većih troškova proizvodnje u zapadnoj Europi. Čak i sama Kina više nije tako jeftina kao što je bila, jer plaće raste. U svakom slučaju, ljudi se moraju naviknuti na to da je vrijeme jeftine robe iz Kine prošlo”, siguran je analitičar.

Na pitanje hoće li opet rasti cijena nafte, odgovara kako je to malo moguće:

“Prije pandemije je zabilježen višak proizvodnje u odnosu na potražnju. Ovo što se dogodilo proteklih mjeseci je rezultat naglog otvaranja proizvodnje, zbog čega je cijena nafte narasla, ali taj trend bi se trebao stabilizirati u ovoj godini. Naravno, pitanje je što će OPEC napraviti s cijenama, ali potrošnja kao takva ne bi trebala naglo rasti”.

Analitičar ipak upozorava na moguće probleme u nabavnim lancima u ovoj godini:

“Za razliku od Velike Britanije koja je tjednima punila naslovnice medija praznim policama u trgovinama, u Hrvatskoj nismo vidjeli taj scenarij. Osim što smo malo tržište, imali smo sreću što su nam skladišta bila puna. Sada smo svjedoci trenda vraćanja industrijske proizvodnje s istoka na zapad, što sigurno neće proći bez svojih problema. Trebati će godine dok se ne izgrade svi kapaciteti, a u međuvremenu bi moglo biti nestašica. To je ujedno i prilika za Hrvatsku, ako je bude znala iskoristiti. Trenutačno vlada nestašica papira, a mi bismo kao zemlja koja ima bogatu drvnu industriju mogli iskoristiti svoju šansu ako budemo pametni”.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.