Foto: Nikola Vilic / CROPIX

ŠTO ĆE BITI S RATAMA KREDITA? Ljudi taman počeli kupovati nekretnine preko APN-a: Banke preko bare propadaju, a nešto se događa i u Europi

Autor: Ivana Jurišić

Danas su opet krenuli APN-ovi krediti koji građanima koji nemaju krov nad glavom pomažu okućiti se. Država pomaže građanima koji kupuju svoju prvu nekretninu subvencionirajući dio kredita. Subvencija se dodjeljuje na minimalno pet godina, a građanima će se plaćati najmanje 30 posto mjesečnog obroka ili anuiteta kredita, ovisno o vašem prebivalištu.

Usprkos povoljnim uvjetima, građani koji danas uzimaju APN kredite proći će puno lošije od od onih koji su ih uzimali čak prije godinu ili dvije. Tako su prošle godine kamate na APN-u bile od 1,99 posto naviše, a ove godine od 3,12 posto naviše, s tim da su tržišne kamate u standardnoj ponudi banaka još i više od toga.

Uz više cijene nekretnina, sve to krov nad glavom čini nedostupnim većini hrvatskih građana čija primanja više ne mogu pratiti rate kredita. Ako u glavnom gradu pokušate kupiti stan od 35 kvadrata, teško ćete naći nekretninu koja je jeftinija od 120 tisuća eura.

Treba li pričekati s kupnjom stana?

Još gore će proći građani koji ne kupuju preko APN kredita. Otkako je Europska središnja banka (ECB) počela dizati kamatne stope, krediti su postali sve manje priuštivi. Mnogi se stoga pitaju koliko će dugo to trajati, pričekati s kupnjom stana ili možda kupiti odmah sad dok cijene i kamatne stope još nisu narasle.

Dobra vijest je da je nakon godinu dana uzastopnog rasta, EURIBOR je počeo blago padati. Tako je tromjesečni EURIBOR pao sa 2,92 koliko je bio 7. ožujka na 2,75 posto 17. ožujka. Šestomjesečni EURIBOR je 6. ožujka bio na 3,363 da bi do 16. ožujka pao na 3,055 posto.

U međuvremenu, ECB je nastavila s dizanjem kamatne stope u borbi protiv inflacije. Prije dva dana kamatne stope su otišle gore za 0,50 postotnih bodova, ali s obzirom da joj je cilj spustiti inflaciju na 2 posto, ne isključuje se daljnje zaoštravanje monetarne politike. Građani koji imaju stambene kredite uz EURIBOR, već su doživjeli kako im je rata kredita skočila.

Što se nalazi u pozadini pada EURIBORA i znači li njegov pad mogućnost nižih rata kredita, pitali smo ekonomista Petra Vuškovića koji nam je rekao kako je neobično da EURIBOR pada dok ECB vodi ekspanzivnu monetarnu politiku.




Razliku će zadržati na svojim računima

“Bankama je cilj što niži EURIBOR u odnosu na kamatne stope koje plaćaju građani, da što više zarade na neto profitnoj marži. U ovoj sadašnjoj situaciji kada američke banke propadaju, a skoro je njihovim putem otišla i Credit Suisse, banke lobiraju za što niži EURIBOR”, objašnjava Vušković.

“Europa ne želi da joj se dogodi ono što se sada događa u Americi, gdje je već nekoliko banaka bankrotiralo. Kad bi se i europskim bankama dogodio rast kamatnih stopa EURIBORA, one bi se našle u problemu jer bi to utjecalo na njihove prihode što bi mogao biti rizik za  cijeli bankarski sustav. Možemo reći da banke kroz niže kamatne stope štite sebe od propadanja”, kaže ekonomist i dodaje kako građani ne mogu očekivati niže kamate na kredite, dok ECB diže kamatne stope.

“To vam je kao kad je Vlada odlučila trgovcima smanjiti PDV da bi se suzbila inflacija, to se nije prelilo na džepove građana. U ovom slučaju imamo lobiranje banaka da bi EURIBOR bio niži da bi kao rate građanima bile niže. Banke to neće napraviti, već će tu razliku zadržati na kontu svojih prihoda,  a sad imaju i jedan dodatni argument više, a to je potencijalna bankarska kriza. Razlika između niskog EURIBORA i viših kamatnih stopa koje plaćaju građani je nekakva garancija da banke neće propasti”, zaključuje Vušković.




 

 

 

 

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.