Što će biti s Hrvatima i inflacijom sljedeće godine: ‘Ovo je jedini scenarij, drugoga nema’

U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla četvrti mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to brže nego mjesec dana prije, što ukazuje na stabilan rast gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja.

Naime, potrošnja je u srpnju porasla 0.4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine ojačala 2.9 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 4 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, pao za 1.2 posto, pokazuju podaci DZS-a.

U međuvremenu, inflacija je na godišnjoj razini porasla prvi put nakon osam mjeseci pada.

Generator potrošnje

Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da povećana potrošnja u Hrvatskoj opovrgava tezu da kućanstva imaju sve manje novca.

“Na agregatnoj razini vidimo rast potrošnje kućanstava, odnosno kućanstva imaju više novca i sklona su potrošnji. Uvijek se može posebno razgovarati o nejednakostima i ekstremima, ali na ukupnoj razini vidljivo je da kućanstva imaju više novca nego što su imala prošle godine te da teze sindikata da građani nemaju novca nisu točne”, kaže Novotny dodajući da je i sama inflacija generator potrošnje.

“Ljudi kupuju danas više jer misle da će sutra biti skuplje. Ne smije se zaboraviti da i vladine politike, poput dizanja mirovina, potiču potrošnju”, govori analitičar.

Manje se kupuju automobili

Dodao je da se u takvoj situaciji smanjuju dugoročne investicije poput kupovina stanova, automobila, odnosno svega onoga što se financira dugoročno s visokim kamatnim stopama.

“Ja sam uvjeren da inflaciju nećemo tako lako moći izbaciti iz hrvatskog ekonomskog prostora. Europska središnja banka (ESB) će nastaviti smanjivati količinu novca u opticaju, ali na hrvatskom tržištu ćemo taj učinak vidjeti tek za nekoliko godina”, napominje analitičar.

“U ovoj i sljedećoj godini će inflacija u Hrvatskoj biti još viša nego u eurozoni jer je domaća potražnja izrazito snažna”, dodaje.

Snažna siva ekonomija

Jedan od razloga za snažniju inflaciju u Hrvatskoj je, smatra Novotny, izrazito snažna siva ekonomija.

“Na kraju sezone ćemo opet vidjeti rast depozita i sada ćemo vidjeti snažniju potrošnju kućanstava koja se bave turizmom, što će uz manjak domaće robe izazvati dodatan rast cijena ili ostanak cijena na ovoj razini.

Po mom mišljenju u narednim godinama nas očekuje jedna umjerena stopa inflacije dok se ne uspostavi ravnoteža ponude i potražnje na nekoj višoj razini cijena, što bi se moglo dogoditi za desetak godina”, kazao je Novotny.

Poslao poruku Plenkoviću: ‘Jednu stvar moramo napraviti ako ne želimo završiti kao Argentina’

Na pitanje može li se u Hrvatskoj ponoviti argentinski scenarij, analitičar odgovara da je to nemoguće.

“Velika je potražnja za radnom snagom, a da imamo više radnika i BDP bi bio viši. Mi nemamo problema s recesijom, ali će nas inflacija pratiti još nekoliko godina i na to se moramo naviknuti. Sada je posve jasno da je nećemo moći iskorijeniti na razini europske monetarne unije, a posebno ne na razini Hrvatske”, zaključuje analitičar.