ŠTO ĆE BITI S CIJENAMA GORIVA? Ovo se nikad nije dogodilo, analitičari se pitaju što se događa s cijenama nafte

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošlog su tjedna pale više od deset posto. Trgovci su u strahu od nove bankarske krize i slabljenja potražnje, s obzirom na to da središnje banke zbog visoke inflacije nastoje usporiti rast potrošnje i gospodarstava.

Na londonskom tržištu cijena barela je pala gotovo 12 posto, na 72,97 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio još više, čak 13 posto, na 66.74 dolara.

Tržište nafte je poput financijskog uzdrmao kolaps dviju američkih banaka, Silicon Valley i Signature, problemi u još nekoliko američkih banaka, kao i drugoj po veličini švicarskoj banci Credit Suisse.

ECB povećao kamatne stope

Nakon pada dviju američkih banaka, trgovci se boje kako bi nova financijska kriza mogla izazvati recesiju, a time i pad potražnje za naftom.

Središnje banke nastavljaju sa dizanjem kamata, pa je Europska središnja banka prošlog tjedna povećala ključne kamatne stope za daljnjih 0.50 postotnih bodova, dok bi ovog tjedna kamate mogla povećati i američka središnja banka.

“Postojeći fundamenti nisu tako loši kako bi se dalo zaključiti po padu cijena, no u ovakvim turbulencijama nafta ne slovi za sigurno utočište, kao primjerice gotovina i zlato”, kaže John Kilduff, partner u tvrtki Again Capital.

Prošlog tjedna su se sastali saudijski ministar za energetiku princ Abdulaziz bin Salman i potpredsjednik ruske vlade Aleksander Novak, koji su razgovarali o nastojanjima OPEC+ da sačuva tržišnu ravnotežu i potvrdili da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici do kraja godine smanjivati proizvodnju za dva milijuna barela dnevno.