fbpx
Foto: Wotchit/Quirinale Presidential Palace Press Office/Handout AFP/ Sastanak Bidena i Matarellae

SASTAJU SE NAJVEĆE SILE SVIJETA! Odredit će pravac čovječanstva: Hrvatska je ispod radara, ali otvara se velika prilika!

Autor: Adriano Milovan

Lideri članica G20, grupe 19 najvećih ekonomija suvremenog svijeta i EU, za vikend se sastaju u Rimu, a odluke koje će donijeti ne tiču se samo njihovih zemalja, nego cijeloga svijeta, pa tako i Hrvatske.

Sastanak čelnika G20 održava se u vrijeme oporavka od recesije u koju je svijet prošle godine bacila pandemija koronavirusa. Pandemija, doduše, nije gotova, ali svjetsko gospodarstvo se oporavlja. S obzirom na to što se sve u svijetu dogodilo posljednjih godina, ne čudi da svijet, kako onaj politički, tako i ekonomski, vapi za novim smjernicama daljnjeg razvoja.

Očekivanja od rimskog samita su velika, ali upitno je koliko su realna

Članice G20 su Italija, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Turska, Rusija, Japan, Južna Koreja, Kina, Indonezija, Australija, Indija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Kanada, SAD, Meksiko, Brazil i Argentina te EU. U tim se zemljama odvija najveći dio svjetske ekonomske aktivnosti, a te su države i lideri u svjetskoj trgovini.

Posljednji put čelnici G20 okupili su se na samitu koji je u lipnju 2019. godine održan u japanskoj Osaki. Doduše, samit čelnika G20 održan je i u studenom prošle godine u saudijskoj prijestolnici Rijadu, ali mjesto održavanja bilo je više simboličnog karaktera jer su se lideri zapravo susreli virtualno, a ne osobno, i to zbog pandemije koronavirusa.

Dio svjetskih lidera ni ove godine ne dolazi u Rim, već će samitu ponovno prisustvovati virtualno. Među njima su, kako je objavljeno, ruski predsjednik Vladimir Putin, kineski čelnik Xi Jinping i japanski premijer Fumio Kishida.

Bez obzira na to, očekivanja od susreta svjetskih čelnika u “vječnom gradu” su velika. Na stolu su brojne teme, a najviše pozornosti svjetske javnosti privlači oporavak od koronakrize i razvoj te raspodjela cjepiva, zatim, suzbijanje klimatskih promjena, uvođenje minimalnog poreza za svjetske korporacije i povratak na put globalizacije.

Ovogodišnji samit G20 održava se u radikalno izmijenjenom svijetu

Dodajmo ovom i da se rimski samit održava u bitno izmijenjenim okolnostima od prvih samita G20 krajem 2000-ih godina. U to vrijeme, naime, globalizacija je bila u punom jeku, a budućnost regionalnih trgovinskih blokova, poput EU ili sjevernoameričke zone slobodne trgovine NAFTA-e, bila je neupitna.

Danas je, međutim, stanje u svijetu radikalno drukčije, čak i ako ostavimo po strani pandemiju koronavirusa. NAFTA više ne postoji u obliku u kojem je još donedavno postojala, Velika Britanija je napustila EU, a uspon Kine zabrinuo je SAD pa Peking i Washington sada odmjeravaju snage u Tajvanskom tjesnacu i bore se za vodeće mjesto u novom, multipolarnom svijetu.




Osim toga, globalizacija se dolaskom na vlast Donalda Trumpa i njegovom politikom “America First” pretvorila u deglobalizaciju pa njegov nasljednik u Bijeloj kući Joe Biden sada pokušava spasiti što se spasiti može i vratiti, ali i ojačati poziciju SAD-a u globalizacijskim procesima. Istodobno, Ujedinjeno Kraljevstvo nakon Brexita traži novo mjesto pod suncem. Sličan zaključak vrijedi i za EU, koju je, osim Brexita, prodrmala i migrantska kriza te pandemija koronavirusa i korona recesija.

Hrvatska je “ispod radara”, ali odluke koje će svjetski čelnici donijeti u Rimu tiču se i nje

“Za Hrvatsku samit G20 u Rimu ne znači puno. Hrvatska je za te zemlje u zoni ispod radara, a mi se ionako bavimo sami sobom te ionako provodimo odluke koje se donose drugdje”, ocjenjuje za dnevno.hr profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić.

No, to ne znači da nas se odluke koje će se donijeti u Rimu neće ticati. I Hrvatska je, uostalom, članica EU te provodi politike koje se usvajaju u Bruxellesu.

Jedna od njih vjerojatno će biti stavljanje naglaska na daljnji razvitak obnovljivih izvora energije (OIE), što je u fokusu i Bruxellesa. Prema pisanju svjetskih medija, lideri G20 priznat će da su potrebni hitni napori kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje, što će biti uvod u klimatsku konferenciju u Glasgowu sljedećeg tjedna. Hrvatska, doduše, nema jaku industriju koja bi značajnije pridonosila klimatskim promjenama, ali zato ima odlične uvjete za dobivanje energije iz obnovljivih izvora.




“Hrvatska ima dobre šanse za daljnji razvoj OIE, ali nedostaju joj dijelovi za njihovo korištenje i proizvodnju energije pa ih moramo uvoziti. Zato bi za nas bilo od velikog značaja kada bismo se uklopili u globalne lance za proizvodnju dijelova za korištenje OIE. Inače, od razvoja OIE jako će profitirati Njemačka koja već ima gotove projekte u tom segmentu i planira otvoriti brojna radna mjesta u zelenoj ekonomiji”, pojašnjava Jurčić.

Hrvatska ima velike mogućnosti razvoja zelene ekonomije

Na značaj klimatskih promjena za gospodarstvo upozorava i Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa koja ističe da članice G20 proizvode 80 posto stakleničkih plinova u svijetu.

“U prošlogodišnjoj strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine, s pogledom na 2070., koja je usvojena u Saboru, Hrvatska će najveće ekonomske štete imati od povećanja broja i intenziteta poplava te porasta rizika od šumskih požara. Hrvatska će tako imati višestruko veće štete od toga koliko stakleničkih plinova proizvodi, a moglo bi se reći i da će biti disproporcionalno pogođena unutar Europe”, upozorava za dnevno.hr Pribičević.

Već i to pokazuje u kojoj je mjeri razvoj zelene ekonomije važan za Hrvatsku i kakve joj se prilike otvaraju. No, hoće li ih Hrvatska znati iskoristiti? Jurčić je skeptičan i kaže da Hrvatska ni do sada uglavnom nije iskoristila šanse koje je imala.

Korona je potakla borbu protiv poreznih oaza

Važno pitanje je i mogućnost uvođenja minimalnog poreza za svjetske korporacije od 15 posto. Dio tih korporacija posluje i na hrvatskom tržištu.
Uvođenje tog poreza, smatra Pribičević, za Hrvatsku bi zapravo bila dobra vijest jer naši glavni konkurenti u bitci za privlačenje stranih ulaganja, investitore više neće moći mamiti poreznom politikom, odnosno niskim porezima. No, dodaje naša sugovornica, uvođenje takvog poreza značilo bi i da Hrvatska može smanjiti jednu od svoje dvije stope poreza na dobit, onu višu koja sada iznosi 18 posto, na 15 posto.

“Porez na svjetske korporacije namijenjen je tome da eliminira poreznu konkurenciju koju predstavljaju porezne oaze. Korona je taj proces samo ubrzala jer su države ostvarile velike budžetske deficite pa su se političari nešto žustrije okomili na one koji izbjegavaju plaćanje poreza”, objašnjava Pribičević.

Jesmo li spremni za novu rundu globalizacije?

Za Hrvatsku bi važna tema rimskog samita mogla biti i ona koja govori o povratku globalizaciji. Svjetska trgovinska organizacija (WTO), kao jedan od motora globalizacijskih procesa, već duže vrijeme nastoji vratiti svjetsko gospodarstvo na put daljnje liberalizacije trgovine. No, uspjeha u tome proteklih godina nije bilo. Administracija bivšeg američkog predsjednika Trumpa čak je prijetila i izlaskom SAD-a iz WTO-a. Posljedica toga je preusmjeravanje trgovine sa svjetskog na regionalna tržišta, poput trgovine koja se odvija unutar EU, ali i unutar niza drugih trgovinskih blokova u suvremenom svijetu.

Ipak, otvorenim ostaje pitanje hoće li Hrvatska znati iskoristiti prednosti koje bi joj mogla donijeti nova runda globalizacije. U dosadašnjim globalizacijskim procesima Hrvatska se baš i nije iskazala, a svakako ih je iskoristila znatno slabije od, primjerice, susjedne Slovenije.

No, za razliku od prethodnih rundi globalizacijske utakmice, Hrvatska je sada članica EU, a to joj otvara i veće prilike. Među ostalim, i za nešto većim sudjelovanjem u kreiranju politika koje se provode u Europi i svijetu. Prilika, dakle, sada imamo više nego ranije, a na nama samima je da ih iskoristimo.

Na kraju, treba vidjeti i kakve će dogovore iznjedriti rimski samit. Očekivanja od tog događaja su svakako velika, puno se toga i najavljuje, ali treba voditi računa o tome da svjetske ekonomske sile nemaju iste interese. Naprotiv, njihovi su interesi često suprotstavljeni. Stoga će za postizanje dogovora u nizu područja trebati puno više od dobre volje svjetskih lidera. Trebat će tu puno diplomatskih vještina i puno kompromisa.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.