‘ŠALJU NAM SVOJE PROIZVODE LOŠIJE KVALITETE’! Voćar otkriva što Hrvatima stiže na tanjur: ‘Ovo je bila prijelomna godina’

Hrvatski voćari i ove godine suočavaju se s velikim problemima, a velike muke im zadaje, ni manje ni više nego zajedničko tržište EU. Uz regulativu vezanu za zelenu poljoprivredu, hrvatski voćari trpe i posljedice sankcija Rusiji o čemu smo razgovarali s Branimirom Markotom, predsjednikom Hrvatske voćarske zajednice.

Ovaj diplomirani ekonomist s bogatim iskustvom u uzgoju i trgovini voćem upozorava kako su otkupne cijene voća iznimno niske, a veliki problem im uz visoke cijene energije predstavlja upravo EU regulativa vezana uz zelenu poljoprivredu.

“Problema je bilo i prije, ali posljednjih godinu dvije su dosta uvećani. Iz godine u godinu nameću nam se ograničenja vezana za uporabu zaštitnih sredstava u proizvodnji voća i povrća. Klimatski uvjeti su takvi da su bolesti sve izraženije, a zaštitna sredstva su sve skuplja i sve ih manje ima” objašnjava Markota ističući kako voćari moraju upotrebljavati sve skuplja sredstva kako bi postigli određenu količinu i kvalitetu u proizvodnji.

‘Nismo ni na 50 posto samodostatnosti’

“Nažalost, zbog stroge regulative zaštitnih sredstava je sve manje što nam u trenutku kad bolesti nikad nije bilo više predstavlja ozbiljan problem”, smatra Markota.

Jedan od većih problema s kojima se suočavaju voćari su i sankcije Rusiji. Uz sve više cijene energije, suočavaju se i sa sve većom konkurencijom proizvoda iz drugih europskih zemalja koje su se u nedostatku ruskog tržišta okrenule nekim drugim, uključujući i hrvatskom. Markota ističe kako problem nije nov, jer postoji još od Krima 2014. godine, ali se sada još pojačao.

“Nakon uvođenja sankcija Rusiji, mnogi naši proizvođači, ne samo voćari, našli su se u velikim problemima. Imate zemlje kao Poljsku i Nizozemsku koje imaju hiperprodukciju i koje su nakon sankcija uvedenih Rusiji izgubile svoje veliko tržište. U potrazi za novim tržištima okrenuli su se zemljama poput Hrvatske koja nisu samodostatne u hrani i kojima onda šalju svoje proizvode lošije kvalitete. S obzirom da Hrvatska nije ni na 50 posto prosjeka samodostatnosti onda na našem tržištu vrlo često završava svašta sa tog slobodnog europskog tržišta iz zemalja koje imaju viškove”, kaže Markota.

Mladi ljudi bježe iz voćarstva

Voćar ističe kako je i u tom slučaju riječ o zdravstveno ispravnim proizvodim, ali su organoleptička svojstva često lošija.

“Ipak je riječ o proizvodima koji dolaze sa velikih daljina, a često su duže vrijeme bili i u zamrzivaču”, kaže.

Hrvatski voćari se protiv robe iz uvoza bore kroz modalitete kratkih lanaca opskrbe i reklamiranjem hrvatske proizvodnje pokušavaju probiti na tržištu.

“Nažalost, puno toga je protiv nas,  a jedan većih problema su klimatski uvjeti. Zadnjih godina smo imali probleme sa mrazovima, sušama, pa nije ni čudo da ljudi bježe od proizvodnje koja je tako neizvjesna i nesigurna. Mladi se sve manje upuštaju u bavljenje intenzivnom proizvodnjom voća i povrća, pogotovo voća jer voćnjaci imaju kategoriju dugotrajnih nasada. Jednom kad posadiš jabuku, trešnju ili krušku, ti si sljedećih 20-30 godina vezan uz nju. Kako je ta  proizvodnja je sve neizvjesnija i manje dohodovna sasvim je normalno što mladi ljudi bježe iz voćarstva i što ćemo zbog toga u budućnosti jesti sve manje i manje hrvatskog voća”, zaključuje Markota.