Pixabay

SA SKUPLJIM PLINOM DOLAZI I SKUPLJE GNOJIVO: Analitičar odgovara trebamo li se pripremiti na novo poskupljenje hrane

Autor: Ivana Jurišić

Ekomomski analitičar Damir Novotny komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja prošlog tjedna.

Dana 21. prosinca 2021. godine, burzovna cijena plina u Europi je prvi put u povijesti premašila cijenu od 2.000 dolara za tisuću kubičnih metara. Cijena se ipak s vremenom korigirala pa je tako cijena plina u petak na otvaranju trgovanja na londonskoj burzi ICE bila iznad 1.100 dolara za tisuću kubika. Bez obzira na pad, cijene plina ipak bilježe nikad prije viđene rekorde.

Više cijene plina uglavnom znače i više cijene umjetnih gnojiva, što znači veće troškove za ratare i potencijalno slabiju žetvu. Podaci UN-ove agencije za hranu FAO pokazuju kako su upravo žitarice najviše poskupjele u 2021., za čak 27 posto.

Princip pametne poljoprivrede

Hrvatska ima kutinsku Petrokemiju odakle se većina naših poljoprivrednika kupuje umjetno gorivo. Dok je cijena plina bila niska, Petrokemija je imala svoju računicu, sada kada su cijene rekordno visoke, ne toliko.

“Hrvatska se posljednjih desetljeća naviknula na jeftini plin iz Rusije koji se tisućama kilometara transportirao do tvornice mineralnih gnojiva u Kutini. Riječ je o zastarjelom konceptu koji nema nikakve računice jer neobnovljive sirovine koje dolaze iz dalekih krajeva se najčešće sada i prerađuju na istom mjestu u proizvode sa visokom dodanom vrijednošću”, ističe Novotny.

“Dobar primjer toga je norveška Yara, najveći svjetski proizvođač umjetnih gnojiva, koja i na hrvatsko tržište isporučuje velike količine gnojiva, konkurentnije nego što to radi tvornica u Kutini.  Oni to mogu jer je Norveška bogata naftom i plinom, a proizvodnju imaju na samoj obali, blizu nalazišta plina”, govori Novotny ističući kako se tvornica u Kutini suočava s dva velika problema.

“Prije svega riječ je o tvornici koja je daleko od izvorišta plina što automatski povećava troškove proizvodnje. Drugi problem su kvote emisija CO2 koje Petrokemija mora kupovati i koje značajno poskupljuju njihovu proizvodnju”, kaže analitičar napominjući da je pitanje hoće li Petrokemija sve te troškove uspjeti prebaciti na kupce svojih proizvoda, odnosno poljoprivrednike.




“Poljoprivrednici već kupuju jeftinija umjetna gnojiva koja su došla iz inozemstva, a dolazi i nova generacija poljoprivrednika koji primjenjuju tzv. pametnu poljoprivredu u sklopu koje se smanjuje potrošnja umjetnih gnojiva u proizvodnji. Već sada se vide rezultati takvog pristupa, pa hrvatski poljoprivrednici koji primjenjuju principe pametne poljoprivrede postižu bolje rezultate uz niže troškove, a to znači da se u konačnici ne moramo bojati viših cijena hrane zbog viših cijena plina”, zaključuje.

Analitičar upozorava kako je za cijene hrane puno veća opasnost loša produktivnost hrvatskih poljoprivrednika.

“Treba priznati da nismo učinkoviti jer veliki broj proizvođača poljoprivrednih proizvoda, a u Hrvatskoj ih imamo oko 170.000 sa prosječnom veličinom posjeda od 6 ha, ne može organizirati ekonomski racionalnu proizvodnju. Oni veći poljoprivrednici već primjenjuju suvremene agrotehničke i agrokemijske metode i smanjuju potrošnju mineralnih gnojiva te se koriste nekim drugim metodama, kao što su bio gnojiva koja dolaze kao derivat stočarske proizvodnje”.




Zakoni ESB-a na snazi tek kad uđemo u eurozonu

Prema pisanju portala Index, više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) je u posljednjih 20 godina trgovalo vrijednosnim papirima banaka za čiji su nadzor zaduženi. U tom razdoblju je zabilježeno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna.

Portal piše kako je uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD), uočeno kako su među onima koji su posljednjih dvadesetak godina trgovali aktualni guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te ostali zaposlenici unutar sustava HNB-a.

Je li bilo zlouporabe položaja, tek ćemo saznatu. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je pokrenula nadzor kako bi se utvrdilo jesu li zaposlenici HNB-a prekršili Odredbe Uredbe o zlouporabi tržišta i Zakona o tržištu kapitala, odnosno je li prilikom trgovanja vrijednosnim papirima došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija.

“U cijelom ovom skandalu jedino je važno istražiti je li bilo protuzakonitih postupaka zaposlenika HNB-a”, govori Novotny.

“Ako netko očekuje packe iz Europske središnje banke to se vjerojatno neće dogoditi jer se njihovi zakoni moraju poštovati tek od ulaska u eurozonu, iako je HNB od ulaska Hrvatske u EU dio sustava središnjih banaka unije”, govori.

“U međuvremenu mi moramo promijeniti svoje zakonodavstvo prije pristupanja eurozoni, ali za to imamo do kraja godine”.

Cijene nafte opet rastu. Četvrti tjedan zaredom te su dosegnule najviše razine u dva i pol mjeseca jer trgovci očekuju rast potražnje, dok je ponuda i dalje ograničena. Cijena barela na londonskom tržištu prošlog tjedna je porasla  5,4 posto, na 86,06 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,3 posto, na 83,82 dolara. To znači da smo opasno blizu onim brojkama koje su bile kada je Vlada zadnji put zamrznula cijene goriva.

Na pitanje treba li opet zamrznuti cijene goriva ako cijena nafte nastavi rastom, Novotny odgovara da tako nešto nema smisla.

“Zamrzavanjem cijena goriva se samo pogoduje onima koji imaju veće automobile koji troše više energije. Treba ići u drugom smjeru, racionalnije se ponašati i nagrađivati one koji štede, a ne one koji troše energiju”, zaključuje analitičar.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.