Foto: Pixabay, Ilustracija

REKORDNA HRVATSKA ULAGANJA U BITCOIN: Samo u prvih devet mjeseci ove godine u kriptovalute smo uložili tri puta više nego u cijeloj prošloj godini

Autor: Adriano Milovan

Trgovina bitcoinom i ostalim kriptovalutama u Hrvatskoj u ovoj godini je eksplodirala i ostvarila dosad rekordne iznose.

Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), samo u prvih devet mjeseci je putem domaćih platformi za trgovanje kriptovalutama protrgovano gotovo 1,3 milijardi kuna, odnosno, preciznije, 1.295.371.386 kuna. To je gotovo trostruko više nego u cijeloj prošloj godini, kada je, prema podacima Hanfe, putem hrvatskih platformi kupljeno i prodano kriptovaluta u ukupnoj vrijednosti od 486,5 milijuna kuna.

Nitko ne zna koliko Hrvati točno posjeduju u kriptovalutama

No, to nije i ukupan iznos koji su Hrvati uložili u kriptovalute. Mnogi od hrvatskih ulagača u kriptovalute, naime, bitcoinom i ostalim kriptovalutama trguju preko stranih platformi, od kojih su brojne registrirane u egzotičnim destinacijama, poput Britanskog teritorija Indijskog oceana.

Isto tako, hrvatske platforme za trgovanje kriptovalutama ne koriste samo hrvatski građani, nego i stranci. Stoga je točan iznos novca koji su hrvatski državljani usmjerili u kriptovalute u globaliziranom svijetu praktično nemoguće saznati. Sigurno je jedino da taj iznos nije mali i da je veći od brojki kojima raspolaže Hanfa. Podacima o trgovanju hrvatskih građana kriptovalutama ne raspolaže ni Porezna uprava.

“Mjesečni prometi variraju, a u ovoj godini oni su se kretali između 116 i 227 milijuna kuna prometa mjesečno”, stoji u odgovoru Hanfe na naš upit, a koji se odnosi samo na trgovinu putem hrvatskih platformi.

Cijena bitcoina dosegla rekord, a rastu i druge kriptovalute

Popularnost bitcoina i ostalih kriptovaluta u ovoj godini doživljava svoj zenit. Ovih je dana vrijednost bitcoina dosegla vrtoglavih 67.016 američkih dolara, što je rekordna cijena te kriptovalute do sada. U trenutku pisanja ovog članka, bitcoinom se trgovalo po cijeni od oko 66.000 USD.

Ilustracije radi, ako je netko u bitcoin prije godinu dana, kada je njegova vrijednost iznosila oko 13.500 USD, uložio simboličnih 100 kuna, danas taj njegov ulog, pod uvjetom da ga nije podizao, vrijedi preko pet puta više, odnosno 530 kuna. Naravno, veći ulog znači i veću zaradu, pa ako je ulagač u bitcoin prije godinu dana usmjerio 1000 kuna, danas u svom kriptonovčaniku ima više od 5300 kuna.




“Kombinacija nikad do sada viđene toliko duge politike štampanja novca, odnosno umjetnog držanja kamatnih stopa i prinosa na nuli i ispod nje, te dvogodišnje pandemije kojoj se ne nazire kraj, dovela je do jačeg usmjerenja štednje i investiranja u alternativne oblike. Osim standardnog ‘bježanja’ u nekretnine, zbog čega se bilježe veliki skokovi cijena, te nešto manje u kovine, odnosno zlato i srebro, mali ulagači se sve više ohrabruju ulagati i u kriptovalute”, pojašnjava za dnevno.hr Vjeko Peretić, vlasnik Pro grupe za kreditno posredovanje.

Dodaje kako kriptovalute ljudima ipak više nisu toliko nepoznate i egzotične te se sve više diljem svijeta prihvaćaju kao sredstvo plaćanja. To, poručuje Peretić, ohrabruje ulagače, kako u svijetu, tako i kod nas.

Osim u bitcoin, Hrvati sve više ulažu i u druge kriptovalute

Potvrdu velikog rasta interesa za bitcoinom i ostalim kriptovalutama, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, dobili smo i od Milana Horvata, direktora Fima Plusa, jednog od hrvatskih društava za pružanje usluga na kriptotržištu. Horvat ocjenjuje da interes za kriptovalutama u Hrvatskoj u ovoj godini bilježi velik rast.




“U ovoj je godini u Hrvatskoj i svijetu velik rast trgovanja kriptovalutama i taj trend vidimo i mi u Fima Plusu jer ove godine bilježimo velik porast broja klijenata. Najviše ih je iz Hrvatske, ali ima ih i iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke, Slovačke i drugih zemalja. Sve je više i klijenata koji ulažu veće iznose u kupnju kriptovaluta, a ne samo manje, što je bio dominantan trend ranijih godina”, ističe za dnevno.hr Horvat.

Dodaje i kako se promijenila struktura ulaganja u kriptovalute. Dok se ranije, naime, ulagalo uglavnom u bitcoin, u posljednje je vrijeme snažno porastao interes i za drugim kriptovalutama.

“Promijenila se struktura ulaganja u kriptovalute u svijetu, pa i u Hrvatskoj. Dok se prije godinu dana između 60 i 70 posto prometa odnosilo na bitcoin, sada je udio bitcoina u prometima na svjetskom tržištu kriptovaluta nešto manji od pola, odnosno 46 posto. S druge strane, sve više se traže druge kriptovalute, među kojima su najpopularnije ethereum, cardano, solana i ripple. Zapravo se radi o velikom razvoju cijele nove industrije”, objašnjava Horvat.

Fenomen brze zarade nosi i  veliki rizik

Ekonomski stručnjak Vuk Vuković ističe da se ovdje zapravo radi o fenomenu ostvarenja brze zarade. U tim slučajevima, kaže naš sugovornik, samo sreća igra ulogu u tome hoće li se netko obogatiti.

“S jedne strane, uvijek veseli pojačani interes za alternativnim oblicima ulaganja hrvatskih građana, i to u trenutku kada je štednja u bankama na povijesno niskim kamatama, ali s druge strane, uvijek treba imati na umu rizik takvih ulaganja, o čemu ljudi često uopće ne vode računa”, poručuje za dnevno.hr Vuković.

Unatoč tome, stručnjaci očekuju da će vrijednost bitcoina i drugih kriptovaluta nastaviti rasti.

“Očekujemo da će biti još i veća i da bismo za njega lako mogli dobiti 80.000 do 90.000 USD do kraja godine”, kazao je za Reuters Matt Dibb iz singapurskog Stack Fundsa. Dodao je i kako se do te cijene neće doći bez volatilnosti, odnosno njezina rasta i pada.

Osim trgovine bitcoinom, raste i trgovina ostalim kriptovalutama, koje zajednički nazivamo altcoinima. Među njima je najpopularniji ethereum.

Je li ulaganje u bitcoin kao ulaganje u kockarnici? I da i ne…

No, ulaganja u kriptovalute vezana su i s brojnim rizicima. Za početak, upozoravaju u Hanfi, djelatnosti vezane za virtualne valute u Hrvatskoj i EU još nisu regulirane posebnim propisima pa nad pružateljima usluga nema ni klasičnog nadzora. To znači, objašnjavaju, da im Hanfa ne izdaje odobrenja za rad, ne licencira članove uprava, niti je ovlaštena obavljati nadzor nad kvalitetom pruženih usluga. Izuzetak je nadzor nad djelatnostima sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, koje Hanfa provodi i nad tim institucijama.

Nadalje, ima i ulagača koji se žale da ne mogu unovčiti svoje uloge u kriptovalute. U većini slučajeva, ističu stručnjaci, u takvim se slučajevima radi o nedovoljnoj financijskoj i informatičkoj pismenosti ili, pak, o jednostavnom nedostatku informacija, no ima i slučajeva prijevara. Kako za kriptovalute nitko ne jamči, riječ je, upozoravaju u Hanfi, o izuzetno volatilnim ulaganjima u kojima je rizik ulaganja velik. Dodaju i kako su zabilježeni slučajevi lažnog oglašavanja i klasičnih prijevara putem interneta.

Ne čudi stoga što mnoge ulaganja u kriptovalute asociraju na kockarnice. Horvat se, međutim, protivi takvim ocjenama i kaže da oni koji ih iznose ne razumiju promjene koje je svjetskim financijama donijela digitalizacija.

“Kriptovalute nisu samo kratkoročni trend, nisu napuhani balon, a nisu ni kockarnica, kako se često ovdje misli. Digitalna transformacija je napravila svoje i sada svjedočimo transformaciji financijske industrije, a kriptovalute su dio toga. Kao što je internet prije 30-ak godina nepovratno promijenio naše živote, tako i blockchain sada mijenja naš svijet, a dio toga su i kriptovalute”, poručuje Horvat.

Ima tu prijevara, ali i puno neznanja i nesnalaženja

Slaže se s ocjenom da i kod kriptovaluta ima prijevara, ali podsjeća da njih ima i kod “klasičnih” novčanih transakcija.

“To je jednostavno život. Mnogi ljudi ne razumiju ni procedure, lozinke i druge stvari koje su vezane uz trgovinu kriptovalutama. Zato je moj savjet svima da se najprije educiraju i prije ulaganja u kriptovalute dobro informiraju o njima, kao i da provjere s kim se upuštaju u kupnju i prodaju kriptovaluta. To je najbolja zaštita”, poručuje Horvat.

I u Hanfi ukazuju na važnost edukacije o ulaganjima u kriptovalute te ističu da redovito provode edukativne kampanje i predavanja.

“S obzirom na to da se radi o djelatnosti koja nije pod nadzorom regulatora, ulagatelji se mogu osloniti samo na svoju osobnu procjenu prilikom odabira subjekata s kojima će ući u poslovni odnos radi ulaganja u kriptoimovinu. Drugim riječima, ne mogu se osloniti na transparentan popis reguliranih institucija koje su dužne u skladu sa zakonskim standardima postupati s njihovom imovinom. Također, ulagatelji se ne mogu osloniti na reakciju regulatornih i nadzornih tijela radi ispravljanja nepravilnosti ili štetnih pojava na tržištima kriptoimovine te stoga trebaju posebnu pažnju posvetiti odluci s kim i kako ulaze u poslovni odnos i kome daju svoj novac i svoju imovinu na povjerenje”, zaključuju u Hanfi.

Na kraju, valja reći kako se dobici ostvareni na trgovanju kriptovalutama oporezuju. U Poreznoj upravi ističu da se na dohodak ostvaren trgovanjem kriptovalutama plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, a čija stopa od ove godine iznosi 10 posto (ranije je bila 12 posto). Porez se plaća na razliku između uloženog iznosa i iznosa po kojem je vlasnički udio u bitcoinu ili nekoj drugi kriptovaluti prodan. Osim poreza, plaća se i prirez, ovisno o gradu ili općini u kojoj porezni obveznik živi.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.