fbpx
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

REKORDAN RAST INFLACIJE: Ljubo Jurčić upozorava na poduzetničku praksu od koje smo sve siromašniji

Autor: Ivana Jurišić

Ostvarile su se crne prognoze analitičara. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako su cijene u prosincu na godišnjoj razini rasle 5,5 posto, što je najviši rast još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto. Uz rast cijena prijevoza od 11,4 posto, najviše su rasle cijene hrane – čak 8,1 posto.

Za džep prosječnog građanina najlošija je vijest da su najviše rasle cijene osnovnih namirnica. Tako su kruh i žitarice poskupjeli 11,4 posto; mlijeko, sir i jaja 9,9 posto; povrće 11,6 posto; a voće 8,9 posto. Najveći rast je zabilježen u kategoriji ulja i masti – čak 21,9 posto.

U isto vrijeme zabrinjava činjenica što je Hrvatska u prosincu imala veću inflaciju od zemalja eurozone, za čak 0,5 posto, iako smo se mjesecima držali ispod te granice.


Ekonomist i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u razgovoru za Dnevno kaže da postoji razlika između inflacije u Hrvatskoj i one u eurozoni:

“Europa ima liberalnije tržište energenata od Hrvatske i energija u tim zemljama sudjeluje s nekih 10 posto u košarici potrošnje. Kod njih je cijena energije skočila u prosjeku 25 posto, što znači da u njihovoj inflaciji direktno sudjeluje s 2,5 posto. Kad se tome dodaju usluge i proizvodi čija je cijena zbog viših cijena energenata išla gore, dođemo do brojke od nekih 5 posto”, kaže Jurčić napominjući kako se očekuje da bi se cijeli proces trebao zaustaviti do početka ljeta kada bi se cijene energije zbog toplijeg vremena i manje potražnje trebale vratiti na prijašnje stanje:

“I tad bi se inflacija trebala vratiti na nekih 2 posto”, govori.

Svatko se snalazi na svoj način

Jurčić objašnjava kako je inflacija u Hrvatskoj nešto drukčije prirode nego ona u ostatku Europe:

“Kod nas cijene ne idu toliko gore zbog viših cijena energenata, iako su i kod nas poskupjeli naftni derivati, a sukladno tome i transport, već zbog nekih drugih faktora. Prije svega, imamo efekt koji je vidljiv i u ostatku Europe, a to je da poduzetnici sada kada se povećala potražnja žele nadoknaditi dio lošeg rezultata iz 2020. godine te dižu cijene. Drugi razlog naše inflacije jesu inflacijska očekivanja, što znači da poduzetnici već danas uračunavaju buduću inflaciju u današnje cijene. Kada inflacija traje duže kao što se događa sada kada traje već drugi kvartal, tada ona počne sama sebe poticati”, objašnjava Jurčić.

Na pitanje kako se običan čovjek s prosječnom ili nižom od prosječne plaće može zaštititi od inflacije, Jurčić odgovara da je to nemoguće:




“Ljudima koji imaju ispodprosječna primanja udar inflacije je iznadprosječan”, objašnjava.

“Kad takvim ljudima naraste cijena hrane, cijena energenata…. Pa tu se svatko snalazi na svoj način. Ljudima koji mjesečno zarade 4 ili 5 tisuća kuna rast cijena je veliki udar na budžet. Često čujemo podatke kako mi u Hrvatskoj trošimo 28 posto plaće na hranu i 15 posto na energiju. Ali to vrijedi samo za one s prosječnom plaćom. Čovjek koji živi na minimalcu na hranu troši 50-60 posto svog budžeta, pa možete misliti kako mu je s ovim poskupljenjima. Onima koji zarađuju iznad 10.000 kuna, njima je lako. Njima inflacija nije udar na potrošnju, već samo udarac na štednju.

S njim se slaže i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever koji upozorava kako posebno zabrinjava struktura inflacije:




“Osim prijevoza, najviše su rasle cijene hrane. Ako vidimo što je poskupjelo od hrane, pa to su sve stvari koje kupujemo svaki dan. Kruh, mlijeko, jaja, sir, voće i povrće; svima njima je cijena rasla oko 10 posto ili više. Stalno slušamo kako meso nije poskupjelo, a podaci nam kažu da je i njemu cijena na godišnjoj razini rasla 4 posto. Poskupjeli su i riba i plodovi mora, iako je smanjen PDV na ribu. O ulju i masti da i ne govorimo. Sve je to hrana bez koje se ne može živjeti”, objašnjava sindikalist.

Sever napominje kako iz sindikata cijelo vrijeme upozoravaju upravo na poskupljenje hrane i koliki je to udar na džepove građana:

“Kad znamo da građanin s prosječnom plaćom na hranu troši 27,2 posto primanja, nije teško zamisliti koliki je to udar na umirovljenike i one na minimalnoj plaći. I onda dođu oni neki i kažu kako su plaće rasle i više i brže od cijena. Pa možda i jesu, ali ja bih takvima rekao da pokušaju živjeti mjesec dana na minimalcu, pa ćemo vidjeti hoće li im rast cijena hrane biti tako nevažan”.

Smanjiti optjecaj novca

Sindikalist upozorava kako posebno zabrinjava činjenica što će u slučaju najavljenih poskupljenja struje i plina ljudi štedjeti na hrani:

“Siromašni se već ionako loše hrane, jedu nekvalitetnu hranu, a ovo znači da će situacija biti još samo gora”.

Ekonomski analitičar Petar Vušković objašnjava kako smo s inflacijom od 5,5 posto u opasnoj zoni i kako su preventivne mjere trebale biti implementirane kada je stopa rasta inflacije bila između 2 i 3 posto.

“Problem je s izvršnom i monetarnom vlašću što spavaju. Čini se da ih jedino problem inflacije može probuditi iz sna ako diskonvergencija oko inflacije odgodi uvođenje eura jer naša inflacija ne bi smjela biti veća od 1,5 posto prosječne stope inflacije tri zemlje Europske unije s najnižom inflacijom”, objašnjava.

Vušković objašnjava kako je inflacija ekonomski problem te zahtijeva ekonomska rješenja.

“Osim snižavanja cijena hrane treba smanjiti optjecaj novca tj. okrenuti se restriktivnoj monetarnoj politici kako bi se utjecalo na potražnju dok se ponovno ne korigiraju cijene na tržištu. To se radi operacijama na otvorenom tržištu ili stopama obvezne rezerve”, kaže napominjući kako je rast cijena struje, plina i sirovina problem, ali još je veći problem – apsolutni rast cijena u svim pravcima kojem svjedočimo.

“Ima jako puno primjera neopravdanog dizanja cijena, a s druge strane, jako se malo priča o tome kako se srozala kvaliteta”, zaključuje Vušković.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.