ilustracija

RAZDOBLJE POSLIJE KORONE BIT ĆE BOLNO! SUMORNE PROCJENE: Slijedi nam ‘zombizacija’ gospodarstva, čak 50.000 ljudi moglo bi ostati bez posla

Autor: Adriano Milovan

Pred Hrvatskom je težak i bolan proces raščišćavanja ekonomskog groblja koje je ostavila koronakriza, a posljedica toga bit će i gašenje znatnog broja tvrtki, kao i rast broja nezaposlenih.
Upozorenje je to koje se može iščitati iz nedavne analize Hrvatske narodne banke (HNB) o zombi tvrtkama u Hrvatskoj. Sličnu je analizu koji mjesec ranije objavila i Europska središnja banka (ECB) te je u njoj upozorila da se i EU u cjelini nakon koronakrize suočava s problemom “zombizacije” gospodarstva, odnosno rasta broja tvrtki koje nemaju perspektivu na tržištu.

Pomoć države u koronakrizi spasila je i mnoge neperspektivne tvrtke

Zombi kompanije se obično definiraju kao prezadužene tvrtke koje nisu u stanju otplaćivati ni kamate na kredite. No, definicija zombi kompanija često se širi i izvan takvog, golog knjigovodstvenog opisa, te uključuje tvrtke koje nemaju održiv poslovni model i koje kaskaju za drugima u inovativnosti te koriste zastarjele tehnologije. Rezultat toga je i velik udio troškova zaposlenih u njihovu poslovanju.

U normalnim uvjetima takva poduzeća odlaze s tržišta. No, koronakriza i mjere koje su države i druge institucije poduzimale kako bi gospodarstvo tijekom pandemije koronavirusa održale iznad vode usporile su, pa i spriječile taj proces. Preciznije, država je davala potpore za očuvanje zaposlenosti, banke su odobravale moratorije na kredite, a u Hrvatskoj ionako spori stečajevi nisu se provodili ili su dodatno usporeni. Neosporno je da su u kratkom roku te mjere sačuvale brojna poduzeća, no na duge staze, upozoravaju ekonomisti, stvorile su probleme koji će se morati rješavati nakon što definitivno završi kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa.

„Svrha poslovanja takvog poduzeća upitna je te je ono na neki način na granici života i smrti pa ga se naziva poduzećem zombijem“, pojašnjava se u nedavnoj HNB-ovoj publikaciji „Financijska stabilnost“.

Dodaje se kako takva poduzeća smanjuju raspoložive resurse zdravim poduzećima, sama ne pridonose rastu produktivnosti u ekonomiji i zadržavaju zastarjelu tehnologiju. Osim toga, mnoge su takve tvrtke u koronakrizi koristile pomoć države, što je dovelo do dodatnog rasta proračunskog deficita i javnoga duga, a vjerovnike je izložilo dodatnim problemima s kasnijom naplatom svojih potraživanja.

„Osim što zombifikacija sektora može usporiti gospodarski rast, može i negativno utjecati na financijsku stabilnost, smanjujući kvalitetu klijenata kreditnih institucija u dugom roku“, upozorava se u HNB-ovoj publikaciji.

Svaka 16. tvrtka u Hrvatskoj je i prije korona spadala u kategoriju zombi kompanija

Problem sa zombi kompanijama je, kako to u Hrvatskoj obično biva, taj što ni o njima nemamo preciznih podataka. U HNB-u procjenjuju da je krajem 2019. godine u Hrvatskoj bilo oko šest posto poduzeća koja bismo uvrstiti u zombi kategoriju. To znači da je u kategoriju zombi poduzeća uoči koronakrize ulazila otprilike svaka 16. tvrtka.




No, tako obuhvaćen „zombi sektor“ ne obuhvaća poslovno neuspješne tvrtke mlađe od tri godine, budući da se njihovi trenutno slabi poslovni rezultati još mogu preokrenuti, kao ni tvrtke koje su već u postupku stečaja ili predstečajne nagodbe. Uz to, HNB je iz računice uklonio i slabe tvrtke koje su, međutim, još uvijek profitabilne. Kada bi i sve te tvrtke ušle u kalkulacije, udio zombi poduzeća nesumnjivo bi bio znatno veći.

Najviše zombi kompanija u Hrvatskoj je, ocjenjuje se dalje u analizi središnje banke, u prijevozu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Ima ih, međutim, i u drugim sektorima. Problem je što je koronakriza i mjere koje su država, banke i ostale institucije provodile da sačuvaju gospodarstvo znatno usporile, pa i spriječile, odlazak takvih tvrtki s tržišta, što znači da nas pravo suočavanje s problemom zombi tvrtki tek čeka. Slična upozorenja dolaze i od neovisnih ekonomista.

I do 50.000 ljudi moglo bi ostati bez posla u restrukturiranju nakon koronakrize

„Zombi poduzeća svakako su problem jer usporavaju gospodarski rast i novo zapošljavanje te primjenu novih tehnologija. Kapitalizam funkcionira tako da se neuspješna poduzeća miču s tržišta, a da se prostor otvara vlasnicima tvrtki koji su sposobni izdržati tržišnu utakmicu i stvoriti novu vrijednost. Proces restrukturiranja u razdoblju poslije korone svakako će biti bolan i težak, a u prvoj fazi za posljedicu će imati i rast nezaposlenosti, ali treba ga provesti jer moramo misliti i na budućnost, kao i na brojne mlade ljude koji imaju znanja i ideja, a ne mogu se zaposliti ili pokrenuti nešto svoje budući da im resurse uzimaju takve zombi kompanije“, poručuje za dnevno.hr neovisni ekonomist Goran Šaravanja.




I Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da bi „čišćenje“ problema koje nam je ostavila koronakriza, pa tako i brojnih zombi kompanija, za posljedicu moglo imati jednokratan udar na tržište rada u Hrvatskoj. Bez posla bi, u najgorem slučaju, kaže naš sugovornik, po grubim računicama moglo ostati i do 50.000 ljudi. No, država im tu neće moći puno pomoći.
„Hrvatska ima razmjerno dobro posložen sustav pomoći nezaposlenima. Osim toga, mnogi od zaposlenih u takvim tvrtkama već i sada vjerojatno rade na crno jer od potpora koje država isplaćuje takvim tvrtkama za očuvanje zaposlenosti u koronakrizi teško da mogu živjeti. Država bi tu eventualno mogla potaknuti programe prekvalifikacija i dokvalifikacija, a nekakvo povećanje financijske pomoći ljudima koji će ostati bez posla, u uvjetima kada je proračun ionako prenapregnut, teško se može očekivati. I naši bi nezaposleni trebali biti aktivniji u traženju posla i prihvaćati poslove izvan svoje struke, tim više što sada postoji snažna potražnja za radom u Hrvatskoj“, ocjenjuje za dnevno.hr Bejaković.

Izlaz je u ubrzanju stečajeva i jačanju poslovne klime, ali i promjenama na tržištu rada

Stoga ekonomisti izlaz vide u ubrzavanju stečajeva i jačanju poslovne klime. S jeden strane, ubrzavanje stečajeva, koji su bili rak rana hrvatskoga gospodarstva i daleko prije koronakrize, ubrzalo bi izlazak neuspješnih tvrtki s tržišta, dok bi, s druge strane, jačanje poslovne klime potaklo dolazak kapitala koji bi otvarao nova radna mjesta. Može se ići i na privremeno povećanje prava nezaposlenih.

U HNB-u, pak, ističu da je pri daljnjem podupiranju opstanka poduzeća na tržištu potrebno razmotriti ciljane mjere kojima će se uzeti u obzir operativan uspjeh poduzeća, ali i njihova investicijska aktivnost i usvajanje novih tehnologija. Upravo je usvajanje novih tehnologija jedan od ključnih problema s kojima se suočavaju hrvatske tvrtke, što je posljedica strukture gospodarstva u kojoj dominiraju turizam, ugostiteljstvo i trgovina.

Slična upozorenja dolaze i iz Frankfurta, pa u ECB-u naglašavaju kako banke i same moraju voditi računa o kvaliteti kredita koje odobravaju, odnosno kako bi kredite trebale odobravati samo onima za koje znaju da će ih vratiti. Potpore države ne mijenjaju bitno to zlatno pravilo bankarstva. U svakom slučaju, banke bi trebale biti oprezne kod kreditiranja tvrtki koje nemaju tržišnu perspektivu i svakako bi trebale identificirati rizike već u ranoj fazi i odmah reagirati, zaključuju u ECB-u.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.