Rate kredita nekima bi mogle porasti i 20 posto: Iz HNB-a imaju objašnjenje

Erste banka je prije nekoliko dana klijentima poslala dopis u kojem ih izvještava o promjeni varijabilnog dijela kamatne stope koji ovisi o kretanju referentnih stopa – šestomjesečnog EURIBOR-a za eurske kredite, odnosno šestomjesečne Nacionalne referentne stope 2 (NRS2) za kunske kredite.

Iz Erste banke su nam rekli kako banka primjenjuje zakonom dopuštenu maksimalnu visinu kamatne stop s obzirom na to da je vrijednost 6mEuribora trenutačno veća od zakonom dopuštene maksimalne visine kamatne stope na neke vrste kredita.

“Tako će banka, primjerice, u slučaju da je visina ugovorene kamatne stope za stambeni kredit 6,5 posto, primjenjivati kamatnu stopu od 3,73 posto jer je to trenutačno najviša dopuštena maksimalna kamatna stopa”, rekla su nam iz banke.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) u Hrvatskoj je na kraju prošle godine bilo preko 205 tisuća aktivnih korisnika stambenih kredita, od čega je uz Euribor kao referentni parametar bilo vezano oko 35 tisuća korisnika (od toga je oko 25.500 onih kojima je kamatna stopa trenutno promjenjiva (uključujući i one kojima kamatna stopa postaje promjenjiva unutar godine dana).

HNB je krajem svibnja u publikaciji Financijska stabilnost 24 istaknula kako postoji mogućnost tek blagog porasta troška otplate tih stambenih kredita uz postojeće ograničenje kamatnih stopa.

Većina kredita neće rasti

Naime, HNB je proveo analizu osjetljivosti troška otplate stambenih kredita uz povećanje kamatnih stopa od tri postotna boda pri čemu je za svaki pojedini kredit pretpostavljeni rast kamatne stope moguć isključivo do visine zakonskog ograničenja maksimalne kamatne stope koje se primjenjuje na tu skupinu kredita.

Iz HNB-a obavještavaju kako temeljem njihovih analiza ocjenjuju da se za otprilike 71 posto broja stambenih kredita vezanih uz Euribor trošak otplate trenutno ne može povećavati, budući da su kamatne stope na te kredite već dostigle najvišu dopuštenu kamatnu stopu na stambene kredite u eurima.

“Za manji broj preostalih stambenih kredita vezanih uz Euribor, otprilike četiri posto, trošak otplate bi porastao između 10 i 20 posto, dok bi za otprilike četvrtinu stambenih kredita taj rast bio niži od 10 posto, sve izračunato uz pretpostavku da banke iskoriste maksimalno moguće povećanje kamatnih stopa (što ne moraju nužno učiniti)”, stoji u njihovoj analizi.

“Pritom je važno naglasiti da je u srednjem roku moguć rast i samog ograničenja maksimalne dopuštene kamatne stope, što će prvenstveno ovisiti o kretanju Nacionalne referentne stope, koja ovisi o kretanju kamatnih stopa na depozite, kao i kamatne stope na nove stambene kredite ugovorene s promjenjivom stopom. U slučaju rasta ograničenja maksimalne dopuštene kamatne stope, u budućnosti je moguć snažniji porast troška otplate”, piše HNB.

Fiksiranje kamatne stope

Na naše pitanje kako se građani mogu zaštititi od eventualnog daljnjeg rasta kamatnih stopa, iz HNB-a ističu kako se dužnici od porasta kamatnih stopa mogu zaštititi ugovaranjem fiksne stope o čemu se mogu raspitati u vlastitoj banci.

“Pojedine banke već neko vrijeme aktivno nude klijetima mogućnost fiksiranja kamatne stope. Ukoliko banka ne nudi takvu mogućnost, ili potrošači ocijene da je njezin trošak iznad trenutnih tržišnih uvjeta, potrošači mogu razmotriti i ponude drugih banaka.

Međutim, odluka pojedinog potrošača o ugovoru o kreditu bitno ovisi o njegovoj financijskoj situaciji, npr. dodatnim izvorima prihoda ili izgledima za povećanje prihoda, ali i sklonosti preuzimanju rizika koji su svojstveni kreditnom odnosu. Zaštita potrošača zato podrazumijeva detaljno informiranje prije zaključenja kreditnog posla o financijskim i ostalim rizicima, pri čemu se svaki potrošač pri odluci mora voditi i procjenom osobnoga financijskog stanja i očekivanjima glede budućih prihoda i rashoda. Prema takvoj analizi i osobnim preferencijama potrošač sam odlučuje u kojoj mjeri želi preuzeti kamatni i ostale
rizike”, stoji u odgovoru HNB-a.