Foto: Pixabay

Računovođe se obrušile na ministarstvo zbog obračuna plaća i doprinosa: ‘Molimo vas, pitajte’

Autor: Dnevno.hr

Šesti krug porezne reforme od 1. siječnja 2024. godine donosi velike promjene. Osim što će biti ukinut prirez, a svaka će jedinica lokalne samouprave za sebe propisivati iznos poreza na dohodak, Vlada je odlučila rasteretiti plaće građana s najmanjim primanjima uvođenjem olakšice za uplatu doprinosa za prvi mirovinski stup.

“Uvodimo mogućnost smanjenja osnovice za naplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom stupu do 300 eura. Oni koji imaju plaću do 700 eura imaju fiksni izdatak od 300 eura, a nakon toga taj se izdatak linearno smanjuje do 1300 eura i jedan cent gdje je on nula”, objasnio je još u svibnju ministar financija Marko Primorac.

Negativni komentari

Uz povećanje osobnog poreznog odbitka na 560 eura i povećanje 47 neoporezivih naknada na plaće, ovo je stvorilo kaos u računovodstvenim uredima. Na javno savjetovanje o Pravilniku o doprinosima pristiglo je čak 337 mahom negativnih komentara. Najviše je prigovora stiglo upravo zbog novog načina obračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje.

DETALJNO OPISAO KAKO ĆE POVEĆATI PLAĆE! Odlične vijesti za narod: Automatski će više ostati radnicima

“Od poslodavaca se zahtijeva da, za radnike koji rade kod više poslodavaca u isto vrijeme, kao i od radnika koji su tijekom mjeseca mijenjali poslodavca, čega je u praksi jako mnogo i sve učestalije radi poremećaja na tržištu rada, sami ishode izjave o primljenoj plaći tih djelatnika kod ostalih poslodavaca, što je presedan, uzimajući u obzir Zakon o zaštiti osobnih podataka. Radnici to mogu odbiti, što u praksi i očekujemo, a osim toga, u Hrvatskoj je malobrojna kategorija ljudi koji znaju pročitati vlastitu isplatnu listu i iz nje utvrditi kolika im je bruto plaća za određeni mjesec”, komentirala je za Forbes vlasnica računovodstvenog servisa Vilma Tolić.

Stvari dodatno komplicira i to što dijelu radnika zbog kolektivnih ugovora i pravilnika o radu, koje su poslodavci dužni poštivati, svakog mjeseca stiže drugačiji iznos bruto plaće u koju ulaze prekovremeni sati, rad noću, nedjeljom, praznikom i razne naknade.




Problemi u praksi

U Udruženju računovođa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori također nisu zadovoljni predloženim pravilnikom. Ističu da se ne protive olakšicama plaće, ali imaju problem s neznanjem zakonodavca. Pritom ističu kako bi sve moglo izgledati u praksi.

Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX

“U odnosu na obvezu prikupljanja izjava o plaći radnika do 10. dana u mjesecu, postavlja se pitanje što u slučaju kada poslodavac isplaćuje plaću ranije u mjesecu za prethodni mjesec ili čak zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Većina poslodavaca stoga ne može čekati izjave radnika koji rade kod više poslodavaca do 10. dana u mjesecu. Brojni poslodavci imaju interne akte koji ih obvezuju na isplatu plaće prije 10. u mjesecu, predlaže li Zakonodavac odgodu isplate plaće? Novim Zakonom o radu ne postoji više obveza radnika da traži suglasnost poslodavca za dodatni rad nego postoji samo obveza radnika da obavijesti poslodavca o dodatnom radu, ostaje pitanje hoće li radnik to zaista i učiniti”, govori dopredsjednica Udruženja, Anela Bušljeta.

Plaćeni i neplaćeni dopusti: Evo koje su glavne razlike i kad imate pravo na njih




Uvijek postoji opasnost da radnik ne može pravilno shvatiti platnu listu pa poslodavcu koji traži izjavu, dostavi netočne podatke. To bi, pak, upozoravaju, moglo dovesti do pogrešaka pri usklađivanju svih bruto primanja i izradi probnih izračuna. Pravilnik, doduše, omogućava rok od tri godine za ispravljanje pogrešaka koje će biti utvrđene naknadnim provjerama.

Skupe promjene

Uz to, treba prilagoditi računalne sustave novom obračunu plaće, što je skupo. Prikupljanje izjava u papirnatoj varijanti i potencijalni ispravci znače samo dodatno administriranje, koje košta novca i vremena, a pritom radnici neće osjetiti neko bitnije povećanje plaća.

“Na primjeru radnika sa bruto plaćom od 1200 eura, govorimo o 7,5 eura većoj plaći, za koju će mu sad računovođa trošiti tri puta više vremena za njen obračun. A sav financijski teret pada na poslodavce koji će sve to platiti iz vlastitih džepova”, kaže računovotkinja Tolić.

Sever skrenuo pažnju na ono što prijeti Hrvatima: ‘To će dobiti umjesto povećanja plaća’

Računovođe ističu kako je žalosno da zakone i pravilnike pišu ljudi koji ne poznaju materiju, niti se konzultiraju sa strukom. Pitaju se ima li smisla raditi toliko admnistracije da bi došlo do minimalnog rasta plaća kojim se skupljaju politički bodovi prije izbora.

“Molimo vas, pitajte nas. Znamo ovaj posao, znamo vjerojatno zakone koji se tiču vašeg Ministarstva bolje nego vi sami, jer mi ovaj posao radimo po 20, 30 i više godine, a vi dođete na mandat, dva”, poručila je Bušljeta resornom ministru.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.