Profesor upozorio: ‘Amerikanci su imali planove, a onda su ušli u dva rata. Ovo nisu vremena za šalu’

Igor Dekanić, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za energetiku, iznio je uvodnu analizu stanja u energetskom sektoru na konfereciji “Eurotransformacija: Energetika budućnosti i zeleni turizam” u organizaciji Motus media grupe.

“Stari profesorski običaji su uvijek da predavanje treba početi s nekom šalom. Što se tiče energetike, ovo nisu vremena za šalu. Nalazimo se u razdoblju neizvjesnosti koje nije prvo u svijetu. Prije tri tjedna prošla je 50. obljetnica prve velike energetske krize, a je u sjećanju na to osvježio je i najnoviji sukob na Bliskom Istoku”, poručio je Dekanić.

Upozorio je i na neispunjena obećanja.

“U osam godina nakon pariškog sporazuma, u kojem se svijet obvezao da će promijeniti tok potrošnje energije, potrošnja je porasla za šest posto. Velik faktor bila je nabava plina iz Rusije prije nego je napala Ukrajinu. Imali smo smanjenje potražnje za energijom u pandemiji, pa su se time smanjile i cijene.

Oporavak gospodarstva doveo je do porasta potrošnje, a povod krize bila je invazija Rusije na Ukrajinu. EU je zaključila da će prestati s uvozom nafte i plina iz Rusije, pa je to bio glavni uzrok poskupljenja. Žestok otpor Ukrajinaca je cijelu krizu produljio i uveo ju u latentno stanje”, rekao je Dekanić.

Zašto je došlo do skokova u cijeni? Zato što se danas energijom trguje i na burzama, koje djeluju na temelj očekivanja, a instrumenti poput futeresa dodatno zakompliciravaju stvari.

Uvoznici energije željeli su nekako razbiti čvrsti monopol poput onoga koji je imao OPEC prije 40 godina. Burze na neki način ublažavaju djelovanje monopola prodavatelja, ali zauzvrat mate nepredvidive skokove u cijeni.

Izbori za Europski parlament i predsjednika SAD-a određuju hrvatsku budućnost: ‘Biti ćemo pametniji iduće godine’

Ključ elektrifikacije ili prelaska na održivi transport nije više u Europi nego u Aziji. Na niti jednom tržištu nitko ne diktira uvjete o proizvodnji i potražnji. Klimatska neutralnost i zelena transformacija je prioritet EU. Čak su i SAD deklarirale da je i njihov cilj energetska neutralnost do 2050. godine.

Međutim, ušli su u dva rata. I sada je to sve skupa u dubokoj kontradikciji sa zelenom transformacijom.

“Energetika se nalazi pod različitim utjecajima. S jedne strane imamo ciljeve energetske transformacije, a s druge strane su ratovi i sukobi, a to je paradoks koji bi lako mogao postati zamka.

Zelena tranzicija ovisi o postizanju mira na Bliskom Istoku. Hrvatska je tu relativno dobro prošla. Prije svega, počela se financirati zelena energija i jedino što Hrvatska sada mora je prilagoditi se informatičkom upravljanju energetskim procesima”, rekao je Dekanić.