PRIJETI NAM NAJGORE, ‘IZ TOGA SE NAJTEŽE IZVUĆI’! Hrvati, oprez, stiže crna prognoza: ‘Ove dvije stvari će nas opljačkati’

Američka središnja banka, Savezne pričuve, izvorno Federal Reserve System ili popularno Fed, prošlog je tjedna u srijedu peti put ove godine povisila svoju referentnu kamatnu stopu, od toga tri zadnja puta uzastopno za tri četvrtine (0,75) postotka, do raspona između 3,0 i 3,25 posto. Tako je Fed ove godine “zaoštrio” američku monetarnu politiku najvećom brzinom u svojoj povijesti, i to nakon što je svoju kamatu gotovo dvije godine držao tek malo povrh nulte. Razlog tog Fedova poskupljivanja zaduživanja u dolarima je inflacija u Sjedinjenim Državama veća od osam posto na godinu (u kolovozu 8,3 posto), što je više nego četiri puta brži rast maloprodajnih cijena od onoga za koji je Fed zadužen da ga održava.

Već u četvrtak 22. rujna brojne nacionalne središnje banke, “od Indonezije do Norveške”, slijedile su američki Fed i digle kamatu na novac koji posuđuju bankama. Prema podacima za kraj lipnja rekorder je vjerojatno središnja banka Argentine s kamatom od 14,0 posto, Gana je digla kamatu na 6,16 posto, Mađarska na 5,35 posto, Čile na pet. Negativnu kamatu, kojom su središnje banke nastojale “kazniti” poslovne banke za držanje novca na računima umjesto u plasmanima, zadnja je prošlog tjedna ukinula i Švicarska.

Uz Fed, među vodećim ekonomijama svijeta najžešće je na inflaciju reagirao Bank of England povisivši svoju kamatu sa 1,75 posto na 2,25 posto, unatoč tomu što je zemlja “tehnički”, s dva uzastopna kvartala pada BDP-a, već počela tonuti u recesiju. “Ukažu li pretkazanja na još ustrajnije inflatorne pritiske, uključujući jači rast potražnje, banka će snažno reagirati, kako je i nužno”, objavila je engleska središnja banka. Sad su oči svijeta uprte u Europsku središnju banku (ECB) jer je prosječna godišnja inflacija u zemljama članicama eurozone također narasla nadomak dvocifrene (točnije 9,1 posto u kolovozu).

Visoki skokovi

Europska središnja banka povećala je, također iznimno naglo, za neuobičajenih tri četvrtine postotka odjednom, početkom rujna, kamatu na bankovne depozite s nulte na 0,75 posto, i glavnu kamatu za refinanciranje poslovnih banaka na 1,25 posto. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je potom da u banci “očekuju daljnje povećanje kamata jer se inflacija zadržava na previsokoj razini i vjerojatno je da će dulje razdoblje ostati iznad one koju banka nastoji održavati”. (Reuters 8. rujna)

O planovima za budućnost Lagarde je rekla kako povećanja od tri četvrtine postotka nisu predodređena i ubuduće bi mogla biti i manja, ali nije željela ni isključiti slične velike skokove u nadolazećem vremenu. Glavni ekonomski analitičar njemačke Commerzbanke objasnio je to ovako: “I dalje očekujemo da će ECB do početka sljedeće godine povisiti svoju kamatu na depozite na 1,75 posto, ali će u procesu dizanja kamata tada napraviti pauzu jer će tada već recesija postati očita”.

Iz svega navedenog vidi se da je na inflaciju od 8,3 posto američka središnja banka reagirala, do sada, s ciljanom “cijenom” prekonoćnog zaduživanja banaka od 3,25 posto, a Europska središnja banka na još veću inflaciju (9,3 posto) reagirala je s cijenom svojega novca od 1,25 posto. Fed najavljuje dizanje svoje kamate do 4,5 posto do kraja ove godine i 4,75 posto dogodine. ECB “ne najavljuje veći rast svoje kamate, ali ga ne može ni isključiti”, a sudeći po njemačkim projekcijama, “ona će najvjerojatnije rasti vrlo blago”.

Pritom je i ekonomskim laicima posve očito da je inflacija i u Europi i u Sjedinjenim Državama imala isti uzrok (te su dvije krivulje rasle paralelno): golemi porast financijske imovine središnjih banaka od početka 2020. godine, kao protuvrijednost emitiranog novca u pandemiji covida: u Americi s četiri na devet bilijuna dolara, a u eurozoni s pet na devet bilijuna eura. No dok Jerome Powell posljedice krajnje “ekspanzivne” monetarne politike sada nastoji neutralizirati energično “restriktivnom”, Christine Lagarde kao da je izgubljena u vremenu i prostoru.

Najnoviji rast

“Savezne pričuve neće posustati u borbi protiv inflacije makar će njegovi agresivni potezi za usporavanje ekonomije neizbježno prouzročiti poteškoće američkim kućanstvima i poduzećima”, prenijeli su američki mediji riječi Fedova predsjednika Jeromea Powella nakon objavljivanja odluke o najnovijem povećanju Fedove kamate. “Moramo savladati inflaciju”, rekao je Powell. “Volio bih da postoji bezbolan način da se to učini. Ali ne postoji.”

Očito je da bi Fedova “restriktivna” monetarna politika mogla u Sjedinjenim Državama izazvati recesiju (osjetni i trajniji pad bruto domaćeg proizvoda), poskupljenje kredita i druge neočekivane posljedice, no Powell je Amerikancima objasnio da bi dopuštanje inflaciji da se razmaše bilo puno gore i da bi “otezanje samo prouzročilo još veće patnje”.

A kako će opisana konstelacija najutjecajnijih svjetskih monetarnih politika djelovati na Hrvatsku, na cijenu novca (zaduživanja, kredita, minusa…) u Hrvatskoj, na životni standard (“blagostanje”) hrvatskih građana? Kako će se odraziti na investicije, zaposlenost, refinanciranje državnih dugova, inozemnih i domaćih? Što će biti s hrvatskim gospodarstvom do kraja ove godine i u nekoliko idućih?

Novinari CNBC-jeva internetskog portala odmah su objasnili što će najnoviji rast Fedove kamate konkretno značiti za Amerikance. Već za dva mjeseca porast će im kamata na dug po kreditnim karticama, ukupno u cijeloj Americi za 5,3 milijarde dolara. Uračunaju li se sva ovogodišnja povećanja Fedove kamate, ukupno će Amerikanci na “minuse” po kreditnim karticama platiti 20,9 milijardi dolara više nego da tog porasta kamate nije bilo. To je gotovo trećina hrvatskoga godišnjeg nominalnog bruto domaćeg proizvoda!

Hrvatski nagovještaji

Prosječna kamata na hipotekarne stambene kredite na 30 godina već je u Sjedinjenim Državama od kraja prošle godine do danas sa 3,11 skočila na 6,02 posto, i najviša je od Velike depresije. To znači da je mjesečna rata za kredit od 300.000 dolara za kuću ili stan sa 1283 povećana na 1803 dolara ili za 6240 dolara na godinu, ili za 187.200 dolara do kraja otplate kredita.

I krediti za kupnju automobila u Sjedinjenim su Državama izravno vezani za Fedovu kamatu i njihova je prosječna cijena već preskočila šest posto na godinu, što je također dvaput više nego prošle godine. Tako će Amerikanci za kredit za automobil vrijedan 40.000 dolara na 72 mjeseca ove godine za povećanje kamate od samo jednog postotnog boda, s pet na šest posto, do otplate kredita morati platiti 1348 dolara više…

No budući da Europska središnja banka, čiji novac euro i Hrvatska za tri mjeseca preuzima kao vlastitu službenu (državnu) valutu, ne diže kamatu agresivno kao Fed, u Hrvatskoj se može očekivati sporiji rast kamata svih vrsta: onih po kojima se zadužuje država prodajući svoje obveznice, na stambene i automobilske kredite te na zaduženja po kreditnim karticama i dopuštenim prekoračenjima na tekućim računima. Kamata (odnosno prinos kao ukupni trošak) porast će na obveznice koje država treba refinancirati u idućih godinu dana te na sve postojeće i buduće bankovne kredite i prekoračenja. U Hrvatskoj još nema objavljenih izračuna ukupnog iznosa tih troškova, ali imamo nagovještaje.
Prinosi na hrvatske dolarske obveznice (postoje samo kratkoročne) povećali su se ove godine sa 1,66 na 4,11 posto. Prinosi na hrvatske državne obveznice denominirane u eurima s najduljim rokom dospijeća porasli su u 2022. godini sa 1,46 na 2,90 posto – točno su se udvostručili, a slično se dogodilo i kunskim obveznicama s eurskom “klauzulom”: prinos koji traže ulagači na tržištu za njihovu kupnju porastao je sa 1,15 na 2,92 posto.

Šokantne pogreške

A kako Republika Hrvatska ima ukupni dug, domaći i inozemni, od 343 milijarde kuna, povećanje prinosa od jedan i pol posto znači pet milijardi i 145 milijuna kuna veći trošak refinanciranja države. Građani su pak kod banaka zaduženi za 260 milijardi kuna: njima porast troška od jedan posto, grubo računajući, znači 2,6 milijardi kuna više. No, to nije najgore što bi im se moglo dogoditi.

S preblagom monetarnom reakcijom Christine Lagarde na inflaciju, cijelu eurozonu, pa tako i Hrvatsku u njezinu okrilju, rast kamata mogao bi ošinuti blaže i s odgodom, ali žestoko bi ih i dalje mogla pljačkati visoka inflacija, i to uz recesiju, odnosno pad domaćeg proizvoda. To je najgora makroekonomska kombinacija, koju ekonomisti nazivaju stagflacijom – najgora jer se iz nje najteže izvući.

Nije stoga neobično što su vodeći europski ekonomisti poput Zsolta Darvasa iz jednog od vodećih europskih think-tankova Bruegela već nemilosrdno počeli nabrajati “šokantne pogreške” Europske središnje banke i njezine predsjednice Christine Lagarde već od prosinca prošle godine, iz vremena koje je mjesecima prethodilo ruskoj oružanoj agresiji na Ukrajinu i prijetnji nestašice prirodnog plina. “Šokantno je da jedna središnja banka s mandatom da održava stabilnost cijena održava svoju glavnu kamatu negativnom dok inflacija ubrzava na 8,9 posto”, piše Darvas. Iz Europske središnje banke na to – muk.