fbpx
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

PRIJETI LI NAM INFLACIJA KAKVA NIJE VIĐENA OD RANIH DEVEDESETIH? Iz HNB-a kažu da mogu djelovati, ali i kako nam prijeti opasnost kojoj se nitko nije nadao

Autor: Ivana Jurišić

Državni zavod za statistiku je u petak  objavio kako su potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu porasle 3,3 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od ožujka 2013. godine. Na godišnjoj razini najviši rast cijena je zabilježen u kategoriji prijevoza, 10,8 posto što nije ni čudo kad znamo da već tjednima na svjetskom tržištu raste cijena nafte, a posljedično i naftnih derivata.

Situacija je u Hrvatskoj postala tako kritična da je Vlada odlučila na mjesec dana zamrznuti cijene goriva. Osim goriva, raste cijena hrane, prijevoza, odjeće, energenata. Većina ekonomista se slaže s time da je uzrok većim cijenama velika potražnja u uvjetima kad proizvodnja još nije dosegla svoje pretpandemijske količine, ali neki poput Velimira Sriću ističu kako je inflaciju teško zaustaviti jednom kad se počne kotrljati, jer svi žele povećati cijenu svojim proizvoda prije drugih.

Najgore je u SAD-u gdje je u rujnu zabilježena inflacija od 5,4 posto. I dok je situacija u Europi nešto bolja, mnogi se boje da Europi prijeti inflatorna spirala, kakvu ovi prostori nisu vidjeli od ranih devedesetih prošlog stoljeća.

Iz HNB-a kažu kako se tijekom prvih osam mjeseci ove godine inflacija potrošačkih cijena znatno ubrzala, pri čemu se ocjenjuje da su činitelji koji su utjecali na takva cjenovna kretanja uglavnom prolaznog karaktera.

Visoka razina neizvjesnosti

“Tako je u prvoj polovini godine rast inflacije (s –0,7 posto u prosincu 2020. na 2,0 posto u lipnju 2021.) ponajviše bio posljedica ubrzanja godišnjeg rasta cijena energije (poglavito naftnih derivata), zbog porasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu te pozitivnog učinka baznog razdoblja, odnosno iščezavanja učinka znatnog pojeftinjenja naftnih derivata početkom pandemije”, kažu iz HNB-a.

Usprkos tome što predviđaju kako bi se inflacija potrošačkih cijena u cijeloj 2021. mogla privremeno ubrzati na 2,3 posto posto (s 0,1 posto u 2020.), pod utjecajem povećanja godišnje stope promjene cijena energije, osobito naftnih derivata, iz HNB-a u 2022. godini očekuju blago usporavanje inflacije na 2,1 posto i to zbog nižeg projiciranog rasta cijena energije.

Poput analitičara RBA koji ističu kako visoka razina neizvjesnosti, produljeni poremećaji na strani ponude i i rastući troškovi transporta sugeriraju pojačane rizike da bi inflacija mogla biti viša od trenutnih očekivanja koja pretpostavljanju blago usporavanje rasta potrošačkih cijena na dva posto, tako i iz HNB-a kažu da su naglašeni negativni rizici vezani uz projekciju inflacije, odnosno mogućnost da ona nadmaši projekciju

Iz HNB-a podsjećaju da se poskupljenje neprerađenih prehrambenih proizvoda (voća i povrća), uvelike smože pripisati vremenskim nepogodama koje su djelovale na smanjenje uroda te povećanoj potražnji zbog dobre turističke sezone.




“Ubrzanje godišnjeg rasta cijena prerađenih prehrambenih proizvoda (kruha, mlijeka, sira i jaja, ulja i masti), uglavnom je rezultat prelijevanja uvezenih troškovnih pritisaka, prije svega, poskupljenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu”.

Devizne intervencije

Na naše pitanje koje instrumente HNB ima da zauzda inflaciju odgovaraju da Hrvatska narodna banka provodi monetarnu politiku određivanjem i primjenom instrumenata i mjera koji su joj potrebni za ostvarivanje njezinih ciljeva i zadaća te da su osnovni instrument monetarne politike HNB-a devizne intervencije:

HNB je spreman djelovati ukoliko to ocijeni potrebnim, premda je u ovoj fazi pristupanja europodručju monetarna politika nešto više ograničena no što je to uobičajeno za malu, otvorenu, visoko euroiziranu zemlju na rubu velikog monetarnog područja. No, naličje tog ograničenja je da smo zbog pristupanja europodručju snažnije zaštićeni od pogoršanja uvjeta financiranja”, kažu.

Bez obzira na umirujuće riječi, iz HNB-a priznaju da su rizici vezani uz projekciju inflacije vrlo izraženi, a ocjenjuje se da u preostalom dijelu 2021. i u 2022. godini prevladavaju rizici da inflacija bude viša od projicirane.




“Rizici koji bi mogli izazvati višu inflaciju proizlaze iz mogućeg snažnijeg rasta osobne potrošnje u odnosu na osnovni scenarij projekcije. Nadalje, inflatorni pritisci iz vanjskog okružja bi se također mogli povećati u odnosu na osnovni scenarij, prije svega ukoliko cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu unatoč očekivanjima stabilizacije nastave rasti te ukoliko se inflacija u zemljama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima poveća više od očekivanja. Osim toga, rast cijena poluproizvoda zbog zastoja u opskrbnim lancima mogao bi biti izrazitiji, odnosno dugotrajniji od očekivanog, a moguć je i porast određenih administrativno reguliranih cijena (primjerice plina i struje u 2022.). Osim toga, moguć je i porast najamnina za stanove u uvjetima rastućih cijena nekretnina i troškova gradnje. Rizici koji bi mogli izazvati nižu inflaciju manje su izraženi, a odnose se na mogući slabiji intenzitet gospodarskog oporavka u zemlji i inozemstvu. U tom bi slučaju inflatorne pritiske prigušili slabiji oporavak potražnje te niže cijene nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu. Brža normalizacija opskrbnih lanaca činitelj je koji bi mogao utjecati na manje izraženi rast cijena proizvodnih inputa”, ističu.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.