fbpx
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

PRERANO SU SE POVESELILI, STIŽE NAM UDAR NA DŽEP: Dok se vlast hvali brzim oporavkom gospodarstva, građani i dalje jedva krpaju kraj s krajem

Autor: Adriano Milovan

Nakon što je korona recesija Hrvatsku lani gurnula u ekonomski ponor, ova će godina, po svemu sudeći, ostati zapamćena po snažnom gospodarskom uzletu. Nove prognoze središnje banke, naime, govore da bi Hrvatska u ovoj godini trebala ostvariti gospodarski rast od 8,5 posto, što je više od ranijih očekivanja.

Kako je ovih dana objasnio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, u trećem ovogodišnjem tromjesečju, koje obuhvaća špicu turističke sezone, očekuje se visoka stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Visoku stopu rasta BDP-a, 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, Hrvatska je ostvarila i u drugom ovogodišnjem tromjesečju, i to nakon što smo u prvom kvartalu, prema podacima državne statistike, zabilježili pad gospodarske aktivnosti od jedan posto. U posljednjem tromjesečju, u koje smo upravo zakoračili, očekuje se, kao što je to i inače slučaj, usporavanje gospodarstva, ali kočenje ipak ne bi trebalo biti tako jako pa u HNB-u vjeruju da je stopa rasta na razini cijele godine od 8,5 posto ostvariva.

Ovdje, međutim, valja upozoriti kako je tu prije svega riječ o učinku niske baze, odnosno usporedbe s prošlom godinom u kojoj je ekonomska aktivnost zbog koronakrize i lockdowna bila slaba. U usporedbi s takvim stanjem, ne čudi da u ovoj godini bilježimo visoke stope rasta gospodarstva. Ako svemu pridodamo i ovogodišnju vrlo dobru turističku sezonu te rast potrošnje građana, dobar rezultat nije ni mogao izostati. No, već u sljedećoj godini, kada ne bude učinka niske baze za usporedbu, stopa rasta BDP-a trebala bi, prema HNB-ovom scenariju, biti upola manja, 4,1 posto.


U HNB-u pripremili i pesimističan scenarij

U HNB-u ističu da će se visoka stopa gospodarskog rasta u ovoj godini pozitivno odraziti na zaposlenost i plaće. Ipak, za svaki slučaj su pripremili i alternativni, pesimističan scenarij, koji se odnosi na mogućnost zaoštravanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj i Europi. Ako se stanje s pandemijom koronavirusa pogorša, gospodarski rast u ovoj godini trebao bi iznositi 7,7 posto, a u idućoj samo 2,5 posto.

„Stopu rasta od 8,5 posto u ovoj godini smatram malo preoptimističnom, ali ona je izvediva“, kaže za dnevno.hr makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević.

Dodaje kako će dosta toga ovisiti o tome kako će se situacija razvijati u nastavku godine, odnosno u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju. Stoga zasad ostaje pri svojoj ranijoj prognozi o rastu hrvatskog BDP-a u 2021. godini od sedam posto, dok u idućoj godini očekuje rast od 4,4 posto. I njene prognoze govore o padu nezaposlenosti.

Otvaranje gospodarstva, dobra turistička žetva i najava boljeg korištenja novca iz fondova EU u Hrvatskoj su očito probudili optimizam. On se vidi i po podacima u prometu u maloprodaji, koji je samo u kolovozu bio 18,3 posto viši nego u istom lanjskom mjesecu, dok je u prvih osam mjeseci promet u trgovini na malo, prema podacima DZS-a, porastao 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Promet u trgovinama obara rekorde, iako cijene rastu

Do rasta prometa u trgovinama došlo je unatoč značajnom rastu maloprodajnih cijena s kojim se suočavamo u ovoj godini, a nastavit ćemo se, kako sada stvari stoje, suočavati i u sljedećoj. Tako u HNB-u sada očekuju da će inflacija u ovoj godini iznositi 2,3 posto, a u sljedećoj 2,1 posto.

Gospodarski je optimizam, međutim, samo jedna strana medalje. Hrvatska je među članicama EU koje je koronakriza najteže pogodila. Mnogi su ljudi ostali bez posla, mnogima su smanjene plaće, a time i kupovna moć, a brojne je tvrtke korona udar pokopao. Nakon isteka moratorija, u ovoj godini ponovno rastu i ovrhe.




Jesen bi nam mogla donijeti dodatno zaoštravanje tih procesa, kako zbog povratka sezonaca, tako i zbog ponovnog pokretanja ovršnog mehanizma. Osim toga, mnoge se tvrtke tek sad počinju suočavati s pravim posljedicama koronakrize, budući da im pomoć države postupno hlapi. Ne čudi stoga što mnogi građani upozoravaju da dinamiku gospodarskog oporavka ni ne osjećaju na vlastitim džepovima.

Građani uglavnom ne osjećaju gospodarski oporavak na svojim džepovima

Među njima je i 51-godišnji Dragan Prgonjić iz Pule. Kaže da mu je plaća u komunalnom poduzeću u kojem radi ostala ista i iznosi oko 5500 kuna, dok su troškovi života sve veći. I njegova supruga je zaposlena, a za svoj rad mjesečno prima oko 4000 kuna. Budući da ima odraslu djecu, dodaje Prgonjić, njih dvoje jedva nekako uspijevaju skrpati kraj s krajem. No, kada bi djeca bila mala, to bi već bila drukčija priča. Tim više što je i naš sugovornik jedan od 241.000 građana pod ovrhom, a plaću koju on i supruga primaju manje su od prosječne u državi.

„Ništa od tog gospodarskog rasta ne osjećam na svom kućnom budžetu. Plaće su nam ostale iste, a troškovi su sve veći. Da se ljudi ne krpaju sa strane, ne znam kako bi preživjeli“, poručuje za dnevno.hr Prgonjić.




“Krpanje sa strane” za mnoge je Hrvata slamka spasa za kućne proračune

I ekonomisti su svjesni da je „krpanje sa strane“ za velik broj građana slamka spasa. U nedostatku posla i prihoda, mnogi u Hrvatskoj pribjegavaju radu na crno, a velik broj građana, kako na obali, tako i u većim gradovima, kućne proračune krpa prihodima od iznajmljivanja nekretnina. Rentijerstvo je tako za brojne građane postala formula preživljavanja.

„U Hrvatskoj dosta građana ostvaruje neformalne dohotke i tako spašava osobne financije. Tamo gdje takvih prihoda nema jače je i iseljavanje“, primjećuje Živković Matijević.

Naličje priče o ovogodišnjem gospodarskom uzletu je i izgledno poskupljenje komunalnih usluga koje nas čeka. Problem s rastom cijena goriva je taj što se više cijene nafte i plina prije ili kasnije preliju i na cijene drugih roba i usluga. Tom scenariju dijelom svjedočimo i sada, kada se suočavamo s rastom cijena hrane i drugih potrepština. Pitanje je, upozoravaju ekonomisti, koliko će prelijevanju viših cijena goriva u više cijene komunalnih i drugih usluga, koje nadziru država i lokalne vlasti, još moći odolijevati i komunalna i javna poduzeća.

Unatoč tome, Živković Matijević ističe da u Hrvatskoj rastu i plaće. To potvrđuju i podaci državne statistike, prema kojima je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u srpnju iznosila 7046 kuna, što je 4,8 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, iako je realni rast, umanjen za rast troškova života, bio znatno manji – samo 1,9 posto. Veća primanja, zaključuju ekonomisti, trebala bi kompenzirati i veće troškove života.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.