
Stambeni ili gotovinski kredit, pitanje je sad: Savjeti su razni, ali brojke su neumoljive
Država već godinama nastoji potaknuti demografsku obnovu. No, ti su podaci već neko vrijeme sumorni, a pravi alarm je upalio popis stanovništva 2021. godine. Brojnim poreznim olakšicama, podizanjima neoporezivih iznosa naknada, ulaganjima u vrijednosne papire i ostalim zakonskim promjenama, nastoji se zadržati pučanstvo u Lijepoj našoj.
Fokus je stavljen i na obitelji, poglavito one s djecom. Naime, planiranim izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, trebala bi se povećati svota dječjeg doplatka, ali i broj primatelja. Za provedbu tog cilja već je u proračunu samo za sljedeću godinu osigurano 262,5 milijuna eura.
“Novim Zakonom o doplatku za djecu udvostručit ćemo broj djece koja dobivaju novčanu potporu, omogućiti pravedniju raspodjelu kroz pet razreda umjesto dosadašnja tri te povećati iznos potpore. Cilj ovih izmjena je dodatno pomoći našim roditeljima i obiteljima, kao i potaknuti demografsku obnovu skupa s ostalim mjerama koje Vlada Republike Hrvatske provodi”, rekla je za Poslovni dnevnik državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Željka Josić.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji isplaćuje dječji doplatak, za rujan je ovu naknadu dobilo ukupno 111.216 korisnika za 214.434 djece. Lani je prosječan broj primatelja dječjeg doplatka bio 125.518, a to su pravo ostvarivali za 246.516 djece. Čak se i po ovom podatku vidi značajan pad u populaciji, koji nužno ne mora biti izazvan samo prekoračenjem dohodovnog cenzusa.
Vladajući, ipak, planiraju udvostručiti broj djece podizanjem dohodovnog cenzusa sa 70 na 140 posto proračunske osnovice. Tako će pravo na dječji doplatak ostvariti sva kućanstva s dohotkom koji ne prelazi 618 eura po članu. Predviđeno je da će dječji doplatak nakon izmjena koje bi trebale stupiti na snagu 1. ožujka 2024. godine dječji doplatak primalo 271.281 korisnik za 511.928 djece.
Uvodi se i pet cenzusnih grupa, umjesto dosadašnje tri. Tako bi se trebala osigurati pravednija raspodjela doplatka te povećati iznosi doplatka sa sadašnjeg raspona od 26,49 do 39,73 eura po djetetu na najmanje 30,90, odnosno najviše 61,80 eura po djetetu.
Dječji doplatak se ne može prenositi na drugu osobu, niti ovršiti ili biti predmetom osiguranja, osim ako je riječ o sudskoj odluci zbog alimentacije. Kako bi se proširila prava, izvanbračna zajednica je izjednačena s bračnom, a doplatak će moći primiti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh odnosno maćeha, baka ili djed te osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj. Doplatak ne mogu primiti oba roditelja, ali ga zato može primati dijete na redovitom školovanju do 26. godine života.
Dio je to strategije kojom Vlada nastoji smanjiti dugotrajni pad nataliteta. U planu je, osim izmjena Zakona o doplatku za djecu i Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine.
Šterc upozorava: ‘Pogledajte što se dogodilo Vukovaru u samo deset godina’
Riječ je o dugoročnom strateškom dokumentu kojim se postavljaju temelji za planiranje, donošenje i koordiniranje demografskih mjera u koje spada i isplata dječjeg doplatka, ali i rodiljnih i roditeljskih potpora te očinskog dopusta. Strateški ciljevi su izgradnja poticajnog okruženja za obitelj i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva. Strategija kao i spomenuti zakon uskoro će se naći na javnom savjetovanju.
Stambeni ili gotovinski kredit, pitanje je sad: Savjeti su razni, ali brojke su neumoljive
Hrvat otkrio koliki su mjesečni troškovi u Njemačkoj: ‘Ne znam kuda ovo vodi…’
Rast na klimavim nogama: Možda imamo najbolju stopu BDP-a u EU, ali iza toga stoji nešto opasno
Razgrabili stanove u ovom zagrebačkom naselju: Sve je planulo, a zgrada nije ni gotova