fbpx

Povećanje plaće radnicima jedino može zemlje izvući iz krize

Autor: M.P.Š.

Za dugoročni i održivi gospodarski oporavak jedini put je povećanje plaća zaposlenih, odnosno preraspodjela dohotka u nacionalnim ekonomijama tako da zaposleni dobiju razmjerno veći udio u zaradama, a vlasnici kapitala manji udio, zaključila je to Međunarodna organizacija rada (ILO) iz Ženeve

Najveći problem s kojim se bore Amerika, Europa, a s njima i Hrvatska je kako izaći iz krize. Glavni problem je što imamo sve manje kupaca, no napokon se netko usudio reći nešto pametno. Da bi se izašlo iz krize nužno je povećati plaću zaposlenima. Zaključili su to istraživači sa sveučilišta Greenwich i Warwick.

Za dugoročni i održivi gospodarski oporavak jedini put je povećanje plaća zaposlenih, odnosno preraspodjela dohotka u nacionalnim ekonomijama tako da zaposleni dobiju razmjerno veći udio u zaradama, a vlasnici kapitala manji udio.

Međunarodna organizacija rada (ILO) iz Ženeve smatra da bi se time ublažila i rastuća nejednakost među dohocima stanovništva, koja je jedan glavnih uzroka krize u svijetu koja je nedavno naručila i objavila brojne znanstvene radove u sklopu projekta Nove perspektive ekonomskog rasta: potencijali rasta potaknutog plaćama.


– Prostora za oporavak svjetskoga gospodarstva ima, i to u usklađenom povećavanju udjela plaća. To bi omogućilo rast globalnog BDP-a i svih zemalja pojedinačno – zaključili su istraživači Onaran i Galanis sa sveučilišta Greenwich i Warwick, u opsežnoj studiji.

Oni su upozorili da u gotovo svim velikim ekonomijama u svijetu, pa tako i u 12 članica eurozone, ukupnu potražnju, a time i gospodarski rast, potiču ponajprije plaće zaposlenih, a tek onda profit, piše Novi list.

I dok su oni javno ukazali na riješenje krize, politika koju provode vlade u Americi, EU i u Hrvatskoj je potpuno suprotna. Sve te vlade tvrde da kapitalu treba ostaviti veću zaradu, smanjiti mu poreze kako bi se motivirao na ulaganja.
Također, vlade smatraju da treba smanjivati plaće zaposlenih kako bi se povećala nacionalna konkurentnost i privukli strani ulagači. Istraživači, koje je okupio ILO, tvrde da su takva očekivanja velika iluzija.

Unatoč tome što su nacionalne ekonomije jako otvorene i razmjenjuju puno roba i usluga, presudni utjecat na rast svih gospodarstava u svijetu ima domaća potražnja, koja ovisi u kupovnoj moći stanovništva, primjećuju Onaran i Galanis.

Njihovim tezama ide u prilog podatak da i članice EU-a većinu onoga što proizvedu u pravilu same potroše, unutar svojih granica. U SAD-u osobna potrošnja pridonosi rastu BDP-a s više od 80 posto, a u Hrvatskoj oko 55 posto.

Kad građanima pada kupovna moć, onda ni investitori ne žele ulagati, jer njihovi proizvodi i usluge neće imati kupaca. Smanjivanje plaća dovodi do situacije u kojoj se, prema UNCTAD-u, države u EU-u i ostatku svijeta međusobno utrkuju koja će prije dosegnuti dno.




Autor:M.P.Š.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.