Foto: Pixabay

POVEĆANJE CIJENA MLIJEKA, KRUHA I MESA NAM TREBA BITI NAJMANJA BRIGA?! Stručnjak otkriva prave probleme koje nam skrivaju!

Autor: Ivana Jurišić

Podaci Eurostata pokazuju da je kupovna moć prosječnog hrvatskog građanina samo 45 posto u odnosu na EU prosjek. U isto vrijeme cijene hrane u Hrvatskoj su samo šest posto manje od cijena na europskom tržištu, što jasno govori da će bilo kakvo povećanje cijena hrane puno ozbiljnije utjecati na hrvatske proizvođače, nego na građane EU.

O povećanju cijena hrane i inflaciji koja bi nas mogla zadesiti ove jeseni razgovarali smo s ekonomskim analitičarom Andrejom Grubišićem koji je na naše pitanje o povećanju cijena mlijeka, kruha, mesa bez trenutka oklijevanja rekao da nemamo što razmišljati i da se pripremimo za veće cijene hrane jer one nas sigurno čekaju.

Pripremite se na više cijene hrane

“Mi smo generacija koja svjedoči rastu standarda u Jugoistočnoj Aziji, osobito Kini gdje se svakog dana milijuni ljudi pridružuju tzv. srednjoj klasi. Kako im raste životni standard, prilagođavaju svoje potrošačke navike i više troše određene proizvode nego što su ih trošili u prošlosti. Svjetska proizvodnja u međuvremenu nije uhvatila tempo rasta njihove potražnje i zbog toga svjedočimo rastu cijena žitarica i rastu cijena stočne hrane, što sa sobom neminovno nosi porast cijena mesa i mlijeka. To je dobra vijest za one koji žele proizvoditi žitarice, naši ratari svjedoče ogromnom rastu prihoda, ali loša za sve ostale jer će završiti sa višim cijenama hrane”, objašnjava Grubišić.

Ekonomski analitičar objašnjava kako će ponuda s vremenom doseći potražnju, osim ako ne budemo imali lošu sreću s elementarnim nepogodama kao što je to bio slučaj zadnjih mjeseci:

“Tu nažalost ne možemo puno toga napraviti, a ono što možemo napraviti košta i dignuti će cijenu proizvoda. Rješenje za sušu imamo – to je navodnjavanje, ali to nije besplatno i netko ga treba platiti, a to je kupac i on će ga platiti višom cijenom proizvoda”, upozorava Grubišić.

Posljednjih tjedana svjedoci smo drame u Crnoj Gori gdje zbog velikog rasta cijena osnovnih životnih namirnica crnogorska vlada ograničila cijenu bijelog kruha na pola eura.

Grubišić upozorava kako bi u slučaju velikog skoka cijena hrane na jesen, to bila najgora stvar koju bi naša Vlada mogla napraviti.




“To je siguran put u propast. Neki karijerni političar ili birokrat ne zna koliko čega treba proizvesti ni po kojoj cijeni prodati i u slučaju da Vlada pomisli na tako nešto, treba napraviti posve suprotno. Ako je stvarna tržišna cijena proizvoda 20 kuna, a vi ste cijenu limitirali na 10 kuna dogoditi će se to da proizvođači neće biti zainteresirani za proizvodnju jer neće imati dobit. Na kraju tog proizvoda neće biti ni za 1o kuna pa će se stvoriti crno tržište tamo gdje je to moguće. O groznim posljedicama takve odluke ne treba niti razmišljati”, siguran je Grubišić.

Siguran put u propast

Ekonomski analitičar objašnjava da bi se slična stvar dogodila i sa zaštitnim maskama da je na početku pandemija vlada regulirala njihovu cijenu.

“Ovako se tržište prilagodilo, ponuda se povećala sukladno potražnji i njihova cijena se prilagodila zahtjevima tržišta”.




Grubišić upozorava kako je povećanje cijena mlijeka, kruha i mesa, usprkos naslovima kojima nas mediji bombardiraju svakog dana, naša najmanja briga i kako ima drugih stvari zbog kojih bismo trebali biti puno više zabrinuti i puno više ljuti.

“Mi zadnjih 7-8 godina imamo izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku Europske centralne banke i tako da inflacija mjerena postojećim košaricama nije pravi pokazatelj kompletne razine cijena”, govori Grubišić.

Pitamo Grubišića znači li to da nas varaju te da je inflacija za koju je Eurostat prije manje od mjesec dana objavio da je na razini EU i Hrvatske samo 2,2 posto zapravo laž.

“Pa, to što oni govore u teoriji je točno, ako gledamo njihovu košaricu, ali ta košarica prema kojoj oni mjere inflaciju ne reflektira stvarno stanje na što ljudi stvarno troše novac, a što je posljednjih godina nevjerojatno poskupjelo”.

Pitamo Grubišića na što on zapravo misli.

“Pa na nekretnine, naravno. I na vrijednosne papire, ali oni ipak nisu toliko u fokusu interesa običnog građanina”, objašnjava.

“Slušajte, upravo zbog toga što se u toj košarici ne nalaze nekretnine, čija je vrijednost nevjerojatno narasla, po stanju u košarici čini se da je inflacija mala, kada je ona zapravo puno veća nego što bi htjeli da mislimo. Kad cijena ulja naraste 2-3 kune, to neće puno utjecati na vaš kućni budžet jer mjesečno potrošite možda litru ili dvije ulja. Ali kada rata vašeg kredita, koji pojede najveći dio vašeg budžeta, naraste za 1000 ili 1500 kuna mjesečno to ćete itekako osjetiti”, ističe.

“Postoje neki planovi da se prilagodi potrošačka košarica kojom se mjeri inflacija, ali dok se to ne dogodi i dok bude sadržavala samo hranu i energente, ona neće imati nikakve veze sa stvarnošću i sa stvarnim brojkama”.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.