fbpx
Foto: Matija Habljak/PIXSELL

PORAZNE BROJKE! HRVATSKA JE NAJZADUŽENIJA ZEMLJA U OVOM DIJELU EUROPE: Nije zbog autocesta, a nije ni zbog rata! Konstantno se ponavlja jedna te ista praksa!

Autor: L.B.

Eksplozija javnog duga koju je pokrenula koronakriza ponovno je dovela Hrvatsku u društvo visokozaduženih zemalja.

Naime, novi podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je javni dug krajem srpnja dosegnuo rekordnih 344,3 milijarde kuna, što je za gotovo 19 milijardi kuna više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Dakle, od početka godine pa do kraja srpnja, javni dug porastao je za oko 14 milijardi kuna, javlja Telegram.


‘Hrvatska bi trebala obuzdati javnu potrošnju’

Unatoč tome, što brojni ekonomisti godinama upozoravaju kako bi Hrvatska trebala obuzdati javnu potrošnju i sniziti razinu javnog duga i u ovu krizu ušli smo prilično zaduženi. Doduše, posljednjih pet godina, dug je bio u padu prikazan kao postotak BDP-a, no taj pozitivan trend njegova smanjenja prekinula je koronakriza te je Hrvatska sada uvjerljivo najzaduženija država na području srednje i istočne Europe.

I prije koronakrize javni dug Hrvatske bio je viši u odnosu na usporedive zemlje, te je 2019. godine iznosio 71,1 posto BDP-a. Nakon toga 2020. penje se na čak 87 posto BDP-a, a procjene su da bi se ove godine trebao blago spustiti na 85,2 posto BDP-a.

Primjerice, Češka je koronakrizu dočekala s javnim dugom od 30 posto BDP-a. Prošle godine im je javni dug skočio na 37 posto BDP-a, a ove bi trebao dosegnuti 42 posto BDP-a.

Po visini javnog duga najbliže su nam Slovenija i Mađarska

Od usporedivih zemalja, po visini javnog duga najbliže su nam Slovenija i Mađarska. Javni dug Mađarske prošle godine je dosegnuo 81,7 posto BDP-a, a Slovenije 81 posto BDP-a.

Međutim, na poziciju Hrvatske koja je znatno zaduženija od drugih zemalja srednje i istočne Europe, utjecalo je više faktora.

Naime, dugi niz godina imali smo deficite proračuna, odnosno država je trošila više nego što su iznosili prihodi, a razlika se nadoknađivala zaduživanjem. U prošlosti je bilo i opravdanih razloga, poput poslijeratne obnove ili velikih infrastrukturnih projekata kao što je gradnja autocesta.




Bit će potrebno više godina za povratak javnog duga na razinu prije koronakrize

Ipak, to nisu glavni razlozi zbog kojih je Hrvatska visoko zadužena. Najveći rast javnog duga u odnosu na BDP imali smo u recesiji od 2009. do 2014. godine, jer država jednostavno nije htjela troškove prilagoditi uvjetima pada ekonomije. Ne treba zanemariti ni koruptivne aktivnosti, koje je teško izmjeriti, ali sasvim sigurno dio novca i tako curi iz proračuna.

Iz svega je jasno da će za povratak javnog duga na razine prije koronakrize biti potrebno više godina. Međutim, kako bi se javni dug sanirao biti će potrebne značajne reforme koje bi dovele do smanjenja troškova ili veće porezno opterećenje koje bi, pak, moglo usporiti rast gospodarstva.

Za dio ekonomista dug, sam po sebi, ne predstavlja problem, ukoliko se radi o zaduživanju za financiranje kapitalnih rashoda jer to može imati pozitivan utjecaj na ekonomski rast. No, gotovo svi se slažu da se pogrešno zaduživati radi financiranja tekućih troškova i ako se takva praksa konstantno ponavlja, što je upravo u Hrvatskoj slučaj.




Autor:L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.