Pogledajte zašto mi ne možemo uvesti euro, a Litva može!

Autor: Marko

Naš realni javni dug se kreće oko 72 posto BDP-a i sigurno ga nećemo dovesti ispod željenog praga tako skoro. Po pitanju zaduženja Litva stoji bolje od Hrvatske i nije realno da ćemo im uskoro moći konkurirati. Oni nisu toliko zaduženi koliko smo mi. To je i najveći razlog zašto je euro u Hrvatskoj fantazija za sljedeće desetljeće.

S kojom državom svijeta možemo usporediti Hrvatsku? Naravno da je Hrvatska neusporediva po pitanjima prirodne ljepote i čiste korupcije u svim slojevima društva, ali možda bi se trebali uspoređivati s državama koje imaju iste ciljeve kao mi. Dok mi ciljamo da euro postane naša nacionalna valuta, Litva je već nadomak tog cilja.

Mnogi od nas zamišljaju Litvu kao nerazvijenu zemlju i usporedimo li nju sa zemljama zapadne Europe itekako je. Ipak, u svim tim usporedbama zaboravljamo da smo to i mi. Baš zato što smo to zaboravili, nismo ni primjetili da nas je Litva upravo ta “nerazvijena” Litva pretekla. Pravila EU nalažu da država EU mora postati članica eurozone čim ispuni uvjete za to (izuzmemo li Veliku Britaniju i Dansku). Od svih zemalja EU, jedino Litva ispunjava svih pet uvjeta da postane članica eurozone. Iako trenutno za Hrvatsku ne postoji veće zlo od uvođenja eura, činjenica je da je za nas promjena valute i dalje nedostižan cilj. Da bi to bolje razumjeli moramo pogledati svih pet uvjeta koje Litva ispunjava.

1. Inflacija ne smije biti previsoka

Pravilo nalaže da država članica EU koja želi u eurozonu ne smije imati stopu inflacije veću od 1,5 posto u odnosu na tri države članice s najnižom stopom inflacije. Litva ispunjava taj uvjet jer je njihov standard od početka bio mali pa se svaki pozitivni pomak u njihovom gospodarstvu tretira kao eksplozija. Hrvatska je uvijek imala visok životni standard, ali inflacija nas još nije dotukla i zbog stabilnog tečaja naše valute i mi ispunjavamo taj uvjet.

2. Dugoročne kamatne stope ne smiju biti previsoka

Začudo, i Hrvatska i Litva ispunjavaju ovaj uvjet. Kao i s inflacijom, uvjet je vezan za tri države članice s najmanjim dugoročnim kamatnim stopama. Naša kamatna stopa ne smije biti više od 2 posto veća od one koje imaju te tri države. Tu smo, manje-više, jednaki s Litvom.

3. i 4. Usklađeno zakonodavstvo i monetarna politika




Ovo su birokratski uvjeti koje i mi i Litva zadovoljavamo. Litvanci i Hrvati su prepisali zakone drugih članica i prilagodili ih (koliko su mogli) svojem podneblju. Na papiru je naše zakonodavstvo sjajno, šteta što je praksa toliki problem. Što se tiče monetarne politike, tu vjerojatno nadmašujemo Litvu. Recite što hoćete za rad HNB-a, ali kuna je izuzetno stabilna valuta u odnosu na euro (što je ono što zanima čelnike EU), a to je usko povezano i sa time da nemamo visoku stopu inflacije. To je jedan od rijetkih primjera u Hrvatskoj gdje birokracija služi svojoj svrsi.

5. Javni dug manji od 60 posto BDP-a

Iako se Litva glatko izvukla, naš realni javni dug se kreće oko 72 posto BDP-a i sigurno ga nećemo dovesti ispod željenog praga tako skoro. Po pitanju zaduženja Litva stoji bolje od Hrvatske i nije realno da ćemo im uskoro moći konkurirati. Oni nisu toliko zaduženi koliko smo mi. To je i najveći razlog zašto je euro u Hrvatskoj fantazija za sljedeće desetljeće.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.