fbpx

PODACI HNB-A Dug opće države povećan na 325,4 milijarde kuna

Autor: Sanja Plješa/Hina

Javni dug Hrvatske je potkraj srpnja iznosio 325,4 milijarde kuna što je 11,1 posto više ili 32,4 milijarde kuna više u odnosu na kraj 2019. godine. Dug opće države izračunava se prema metodologiji ESA 2010.

U odnosu na lipanj, dug opće države niži je 1,3 posto ili 4,2 milijarde kuna manje, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).

“Povećanje javnog duga rezultat je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa koja je povećala državne potrebe za financiranjem zbog snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti”, ocjenjuju analitičari Raiffeisen banke (RBA).


Primjećuju da je porast javnog duga krajem srpnja u odnosu na kraj 2019. godine rezultat rasta obje njegove komponente. Naime, uz povećanje na svim stavkama, unutarnji dug opće države potkraj srpnja iznosio je 219,9 milijardi kuna, što je porast od 11,5 posto u odnosu na kraj prošle godine.

To je posljedica porasta unutarnjeg duga središnje države. Vanjska komponenta krajem srpnja bila je na razini od 105,5 milijardi kuna ili 10,2 posto više u odnosu na kraj prošle godine.

Time je, navode RBA-ovi analitičari, vanjski dug u najvećem dijelu rezultat porasta inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira i kredita.

Podsjećaju da je tijekom prvog tromjesečja na domaćem tržištu realizirano 15 milijardi kuna izdanja obveznica. Nakon toga izvanredna i neočekivana situacija uz rast potreba za zaduživanjem implicirala je dodatna izdanja.

Početkom srpnja država se na lokalnom tržištu kapitala zadužila za dodatnih pet milijardi kuna. Uključujući ta izdanja, Vlada je do sada u ovoj godini izdala 4,1 milijardu eura obveznica na lokalnom tržištu te dvije milijarde eura euroobveznica u lipnju, povećavajući tako inozemnu komponentu duga opće države.

Do kraja godine na dospijeću je 5,5 milijardi kuna trezoraca.




Fiskalna slika će u ovoj godini biti značajno narušena uz rast javnog duga i povratak fiskalnog salda u negativno područje te će se uz pad gospodarstva omjer javnog duga u BDP-u ponovo vratiti na razine iznad 85 posto, što je zadnji zabilježeno 2016. godine, ističu RBA analitičari.

U 2021. godini, s očekivanim oporavkom gospodarstva te manjim potrebama za financiranjem, očekuju povratak omjera duga opće države u odnosu na BDP prema nižim razinama.




Autor:Sanja Plješa/Hina
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.