fbpx
Foto: Damjan Tadic / CROPIX

OVO JE ZNATNO SMANJILO NEZAPOSLENOST! Ove godine oborio se rekord, bravo dovitljivi Hrvati!

Autor: Adriano Milovan

Oporavak od koronakrize potakao je proces samozapošljavanja nezaposlenih radnika. U drugom ovogodišnjem tromjesečju u Hrvatskoj je, prema podacima državne statistike, bilo 204.000 samozaposlenih, što je najveći broj građana koji su rješenje za svoju egzistenciju odlučili potražiti u pokretanju vlastitog biznisa još od sredine 2016. godine, kada smo imali 208.000 samozaposlenih.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je samozapošljavanje postalo jedan od okidača smanjenja broja nezaposlenih. Naime, u prvom ovogodišnjem tromjesečju u Hrvatskoj je, prema tim podacima, bilo 180.000 samozaposlenih, što znači da se broj ljudi koji su odlučili riješiti vlastitu egzistenciju pokretanjem tvrtke ili obrta u drugom tromjesečju povećao za 24.000. U odnosu na razdoblje prije izbijanja koronakrize, broj samozaposlenih u Hrvatskoj porastao je za čak 30.000, budući da je u posljednjem kvartalu 2019. godine samozaposlenih bilo 174.000, odnosno 30.000 manje nego u drugom ovogodišnjem tromjesečju, pokazuju rezultati DZS-ove ankete o radnoj snazi.

Digitalizacija je potakla samozapošljavanje

Velik rast broja samozaposlenih rezultat je, ističu poznavatelji tržišta rada, niza okolnosti i ne može se svesti pod jedan zajednički nazivnik. Jedna od tih okolnosti je svakako oporavak od koronakrize i dobra turistička sezona, što je otvorilo i nove poslovne prilike, a koje je dio nezaposlenih, ili onih koji su imali posao, ali su odlučili pokrenuti svoj biznis, prepoznao.


Drugi razlog skoka broja samozaposlenih ekonomisti pronalaze u slaboj ponudi posla na hrvatskom tržištu rada. Poslova u Hrvatskoj sada, doduše, ne nedostaje, ali već i kratak pogled na statistiku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuje da naši poslodavci uglavnom traže prodavače, konobare, čistače, kuhare, vozače, zidare, njegovatelje i medicinske sestre. Riječ je o fizičkim i slabije plaćenim poslovima koje mnogi u Hrvatskoj ne mogu ili ne žele raditi, zbog čega je posljednjih godina i došlo do prave eksplozije uvoza radne snage iz inozemstva, a to je trend koji će se, po svemu sudeći, nastaviti. Stoga se, umjesto obavljanja takvih poslova, mnogi u Hrvatskoj odlučuju pokrenuti vlastiti biznis, primjereniji stupnju njihova obrazovanja. Taj je trend najizraženiji među ekonomistima, pravnicima i IT stručnjacima, kao i u profesijama koje traže kreativnost. Također, samozapošljavanju su, pokazuju neke ranije analize, skloniji mladi.

Treći razlog sve izraženijeg trenda samozapošljavanja može se tražiti u promjenama koje je tržištu rada donijela digitalizacija. I u Hrvatskoj je, naime, sve više rada putem raznih platformi, poput Ubera, Bolta, Glova ili Wolta, a rad preko platformi, ističe Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, u pravilu znači i samozapošljavanje.

Osim toga, dodaje naš sugovornik, dio ljudi koji je u jeku koronakrize ostao bez posla, što se posebno odnosi na dio zaposlenih u uslužnim djelatnostima, početkom oporavka od korona recesije odlučio se vratiti na tržište rada, ali tako da samostalno pokrene posao, umjesto da radi za druge. Mnogi se za samozapošljavanje, napominje Bejaković, odlučuju i zbog prednosti koje nosi takav oblik rada. To se, prije svega, odnosi na činjenicu da samozaposleni rade za sebe, a ne za druge, ali i da si tako mogu osigurati fleksibilniji način i uvjete rada.

Konačno, na rast samozapošljavanja utjecala je i država mjerama aktivne politike zapošljavanja. Nezaposleni koji se odluče pokrenuti vlastiti biznis, pokazuju podaci HZZ-a, od države mogu dobiti poticaje i do 130.000 kuna, ovisno o tome za kakav se poslovni pothvat odluče.

Samozapošljavanje je znatno rizičnije od klasičnog radnog odnosa

Rast samozapošljavanja nije samo hrvatski, nego je i europski i svjetski trend. Podaci koje je objavio Eurostat, primjerice, pokazuju da je u EU prošle godine bilo gotovo 25,7 milijuna samozaposlenih radnika. Iako je to, zbog koronakrize i negativnog učinka koje je ona imala na tržište rada, nešto manje nego u 2019., kada je broj samozaposlenih u Uniji bi veći od 26,1 milijuna, podaci eurostatističara za prethodne godine pokazuju da se broj samozaposlenih u EU već godinama kreće oko brojke od 26 milijuna.

„Dijelu ljudi takav oblik rada odgovara jer rade za sebe i fleksibilniji su u obavljanju poslova. To je posebno izraženo u IT sektoru“, ocjenjuje za dnevno.hr Bejaković.




Ipak, valja reći da samozapošljavanje nosi i priličan rizik, svakako veći od onog kakav postoji u klasičnom radnom odnosu. Puno se ljudi na pokretanje vlastite tvrtke ili obrta odlučuje i zato što u Hrvatskoj ne može naći posao u svojoj struci pa im se izbor zapravo svodi na to da ili pokrenu vlastiti posao, sa svim rizicima koje on nosi, ili da isele u druge, razvijenije zemlje u kojima na tržištu rada vlada velika potražnja za radnom snagom. U takvim slučajevima zapravo govorimo o fenomenu „poduzetništva iz nužde“, budući da se nezaposleni ne okreću osnivanju svoje tvrtke jer u tome vide dobru poduzetničku priliku, nego zato što nemaju stvarnog izbora. Na to su, uostalom, ranijih godina upozoravali domaći i strani stručnjaci, ističući kako je taj problem posebno izražen upravo u Hrvatskoj.

„Samozaposleni su svakako više izloženi riziku od siromaštva“, poručuje Bejaković.

Kretanja na tržištu rada do kraja godine najviše će ovisiti o stanju pandemije

Bez obzira na rast broja samozaposlenih, podaci HZZ-a i DZS-a pokazuju da je izlazak iz korona recesije probudio tržište rada u Hrvatskoj. Dobar dio zasluga za to pripada sezonskom zapošljavanju, no ne može se sve pripisati zapošljavanju u turizmu i ugostiteljstvu tijekom ljeta, već dio zasluga svakako pripada i jačanju ekonomske aktivnosti. Podaci HZZ-a, primjerice, pokazuju da je na burzi rada trenutno prijavljeno oko 120.000 nezaposlenih, dok ih je krajem prošle godine bilo oko 160.000. Smanjila se i stopa nezaposlenosti: u prosincu prošle godine iznosila je 9,5 posto, a u kolovozu ove godine 7,3 posto.




Sve to, međutim, ne znači da je stanje na hrvatskom tržištu rada dobro. Tako podaci HZZ-a pokazuju da poslodavci u Hrvatskoj trenutno traže oko 18.000 radnika, što znači da, statistički gledano, na jedno slobodno radno mjesto dolazi sedam potencijalnih kandidata. Osim toga, među nezaposlenima u Hrvatskoj i dalje dominiraju dugotrajno nezaposleni i veliko je pitanje kada će se i gdje zaposliti.

Otvoreno je i pitanje trendova koji nas na tržištu rada očekuju u nastavku godine. Nezaposlenost u Hrvatskoj tijekom jeseni tradicionalno raste jer se sezonci vraćaju na burzu rada. U prilog tome govori i podatak da se od kraja rujna do sredine ovog mjeseca brojno stanje na burzi rada povećalo za nešto manje od 2000 osoba.

Osim toga, sve ukazuje na to da nas nakon koronakrize čeka i restrukturiranje tvrtki, što će za posljedicu imati i rast broja nezaposlenih. Ipak, stručnjaci kažu da će stanje na tržištu rada najviše ovisiti o stanju pandemije. Još jedan lockdown, naime, nesumnjivo bi značio i gašenje dijela radnih mjesta. Tim više što i sami poduzetnici upozoravaju da ne bi izdržali novo „zaključavanje“ gospodarstva, bilo ono potpuno ili samo djelomično.

„Ne očekujem značajnije promjene na tržištu rada do kraja godine. Ipak, to će u velikoj mjeri ovisiti o stanju pandemije koronavirusa. Ako ne dođe do novog ‘zaključavanja’ gospodarstva, ništa se revolucionarno na tržištu rada ne bi trebalo dogoditi. No, ako dođe do novog lockdowna, moglo bi doći i do većeg rasta nezaposlenosti“, zaključuje Bejaković.

Dodajmo ovome da će stanje na tržištu rada u Hrvatskoj i u budućnosti ovisiti o tehnološkom razvoju. Nastavak digitalizacije, naime, smanjit će potražnju za pojedinim poslovima, no otvorit će i nove prilike.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.