fbpx
Foto: Davor Pongracic/ Cropix

OVO JE ZADNJI SRETAN BOŽIĆ!? Dok slavimo Vatrene i trošimo ne vidimo pakao koji se približava: ‘Pušteni smo s lanca, to će biti pogubno’

Autor: Dnevno.hr/E.P.

Nakon dugotrajne epidemije koronavirusa i mjera koje su svjetske vlade poduzele da se suoče s istom u vidu lockdown politika, invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, energetske krize i neizvjesnosti, bujajuće inflacije i poskupljenja osnovnih životnih namirnica u čitavoj Europi, polako na naplatu dolaze sve nedaće koje su snašle svijet na globalnoj razini, ali i veliku većinu građana.

Hrvatska Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem i HDZ-om donijela je nekoliko takozvanih paketa mjera kojima se navodno trebalo pomoći građanima i poduzetnicima za suočavanje s velikom krizom i problemima.

Ograničavanje cijena goriva i određenih namirnica i najave razno-raznih redukcija, kako smo pisali već ljetos, zaudaraju i podsjećaju na socijalizam kao iz Jugoslavije u prijeratnim vremenima i mogle bi biti šlag na torti štetnih politika koje smo gledali protekle sada već tri burne i turbulentne godine.


Analitičari složni

Prije nekoliko mjeseci je ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević za naš portal najavila što nas čeka i uvelike je p(r)okazala koliko su struka i politika dvije dijametralno suprotne grane.

“Ograničavanje cijena je populistička mjera koja nikada nije generirala željene rezultate, već isključivo rezultirala nestašicama. Želja za određivanjem maksimalnih cijena je ukorijenjena u pogrešnoj pretpostavci da su ekonomski agenti – dakle potrošači i proizvođači – pasivno reagiraju na njih. U stvarnosti i jedni i drugi su aktivni – potrošači se natječu za dobra i usluge a proizvođači za proizvodne faktore na tržištu. Vjerojatno najveći takav eksperiment bilo je Nixonovo fiksiranje cijena u 1970ima kao odgovor na naftnu krizu te je bilo vrlo neefektivno u kontroliranju inflacije. Inflaciju je tada tek srezala ekstremno restriktivna monetarna politika tadašnjeg guvernera američke centralne banke Volckera, i cijene su se stabilizirale tek nakon dvije vrlo kratke, oštre recesije koje je promjena monetarne politike uzrokovala. Ako išta, fiksiranje cijena je inflaciju pogoršalo, i zato je kasnije trebala svojevrsna monetarna kemoterapija da se ekonomija od toga izliječi. Zato treba biti jako, jako oprezan kada političari počinju spominjati kontroliranje cijena“, rekla nam je tada stručnjakinja i ispričala postoji li razumno opravdanje za vladinu intervenciju ili je to samo preslikana politika Europske unije.

“Za poremećaje ne trebamo gledati dalje od Mađarske. Orban je ograničio cijene puno prije nas, i supermarketi su jednostavno prestali stavljati te proizvode na police jer ih ne žele prodavati ispod cijene, odnosno ne žele ih prodavati uz gubitke. Također nije realistično da će supermarketi uspjeti nadoknaditi gubitke na drugim artiklima. Kada dohotci pojedinaca padaju, oni jednostavno kupuju više kako ih ekonomisti nazivaju – inferiornih dobara, a manje normalnih dobara. Potrošači manje jedu pizzu vani(normalno dobro) a više je peku kod kuće(inferiorno dobro). Ograničene su cijene upravo inferiornih dobara – brašna, ulja, mljevenog mesa. Ta dobra ujedno kupuju i siromašnija kućanstva, te se većinom uvoze. Vjerujem da je misao vodilja bila uvesti kontrole cijena na uvozne proizvode kako bi spriječili „uvoz“ inflacije”, rekla je Pribičević.

No, inflacija je i kod nas uvezena i to svi građani, prvenstveno ekonomski srednji i niži slojevi društva, osjećaju u svakodnevnom životu u vidu sve većih poskupljenja i potrošačke košarice od koje boli glava.

Blagdani su nam pred vratima, a nakon ljetne turističke sezone stiže doba godine u kojem građani troše najviše. Sada za razliku od ljetne sezone to pretežito radi domaće stanovništvo, a ne turisti i to uvelike utječe na ekonomske kretnje.

U postpandemijskom vremenu (iako je službeno pandemija i dalje aktivna prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji), čini se kako su ljudi “pušteni s lanca” i bez obzira na krizu i poskupljenja spremno troše kao nikada, pomalo se čini kao “pijani milijarderi”…




Inflacija jača od plaća

Osnove ekonomske postavke su već smo u nekoliko navrata u gospodarskoj rubrici objasnili vrlo jasne, veće emitiranje novaca u sustav pa zatim velika potrošnja, šibica su za inflatorni plamen koji može buknuti do neviđenih razmjera.

Hoće li velika potrošnja i daljnja intervencija vladajućih u vidu razno-raznih potpora i povećane plaće u državnom i javnom sektoru dovesti do brutalnog otriježnjenja nakon Nove godine i pojačati inflaciju, upitali smo ekonomskog stručnjaka Damira Novotnyja.

“2021. godine je potražnja eksplodirala nakon snažnog otvaranja koje je uslijedilo lockdownima diljem svijeta. To se nastavilo i u 2022. godini. Vidjeli smo to i za vrijeme turističke sezone koja je bila jedna od najboljih, epidemiji usprkos. Ove se godine nije pitalo ni za cijene i trošilo se bez zadrške. No, cijene su rasle jer nije bilo dovoljno roba, imate problem i u nabavnim lancima. Nakon toga je došao rat u Ukrajini i problem opskrbe i cijene energenata što je uvelike utjecalo na ovu problematiku. No, to su sve bili vanjski šokovi koji su utjecali na inflaciju, a koji danas osjećaju i naši građani”, rekao jeovaj  ekonomist.




Analitičar upozorava da nas čeka razdoblje ogromne potrošnje i, poskupljenjima unatoč, bezbrižno trošenje novaca iz kućanstava kao da krize nema.

“Potrošači još uvijek raspolažu određenom kupovnom moći. To se može vidjeti i po tome što štednja kućanstava raste… Očito je da će se trošiti, opet će se ići na skijanja i zimovanja. Potrošnja će biti najveća u novijoj povijesti Hrvatske!”, najavio je stručnjak i zapravo potvrdio tezu da će ove zime građani trošiti kao da sutra ne postoji.

Valja podsjetiti da vlada, a to nije samo odluka hrvatskih čelnika nego je preslika zapadnih politika, intervenira u tržište i gotovo iz tjedna u tjedan donosi odluke koje uvelike utječu na cijeli ekonomski lanac pa tako i na razvoj i rast inflacije.

“Vlada je bespotrebno intervenirala s gorivom, a potrošači to shvaćaju kao da mogu više trošiti. Tu dolazimo do začaranog kruga jer vladi to odgovara i vlada skuplja jeftine poene, dok su oni zapravo vrlo, vrlo skupi u novčanom smislu”, smatra Novotny i zaključuje:

‘Da sutra umrem, ne bih žalila’

“To je sada unutrašnja inflacija i više ne dolazi izvana. Plaće su porasle, i u državnom i u privatnom sektoru. U privatnom zato što je nedostajalo radništva nakon svega što se izdogađalo proteklih godina. Međutim, u inflaciji je rast plaća bio manji i sporiji nego rast cijena. Ta utrka između rasta plaća i rasta cijena nikada nije u korist građana i to će se na žalost uskoro vidjeti”, rekao je stručnjak i dodao:

“Na koncu, nakon Božića i Nove godine izglednije je dugoročna stagnacija”, zaključio je i upozorio ekonomski stručnjak.

Podsjećamo, Hrvatsku od siječnja 2023. čeka i uvođenje eura koji je sve nesigurniji, a što će hrvatski građani svakako osjetiti u novčanicima i neminovno je da sve skupa čekaju veliki šokovi.

Na koncu, iako se većina ekonomskih stručnjaka slaže da je u ovakvim okolnostima intervencija države odnosno birokrata štetna i potiče inflaciju, politika je ta koja donosi zadnju riječ i jednostavnije je populistički i dalje “davati“ građanima novac iz proračuna i time im prividno pomagati, a dugoročno štetiti i posljedično produbiti krizu kao što je napravila vlada Zorana Milanovića prilikom posljednje recesije u Hrvatskoj.

Bilo kako bilo, pokušajte se sjetiti prilikom kupovine božićnih poklona da je ove godine umjesto snijega na vrata stigla velika ekonomska kriza… Ono što dolazi iza Nove godine, moglo bi imati katastrofalne razmjere!

Autor:Dnevno.hr/E.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.