Foto: Damir Skomrlj / CROPIX

Ovo je kolonizacija Hrvatske: Plenković poklanja budući dragulj Jadrana

Autor: Ratko Bošković/7dnevno

Sredinom prosinca 2020. godine pred Vladom Republike Hrvatske, preko predlagatelja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, našla se Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Porto Baroš na dijelu k. o. Stari Grad, Grad Rijeka. Vlada je, u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Rijeke, odlučila potražiti koncesionara za oko 106 tisuća četvornih metara u riječkoj luci, na idućih 30 godina.

Od budućeg koncesionara tražilo se da izvatkom iz sudskog registra dokaže da se bavi djelatnošću za koju traži koncesiju, da nije u bankrotu, da podnese podatke o bonitetu, osim ako je novoosnovano društvo, da je ispunio sve obveze iz drugih koncesija, da mu do tada nije oduzeta neka koncesija, da osoba ovlaštena za zastupanje nije osuđeni kriminalac. Bilo je toga još, od studije gospodarske opravdanosti, preko garancija i pisma namjere poslovne banke, i slično, sve standardno i za puno manje koncesije od ove čiju je vrijednost Vlada precizno procijenila na 1.165,410.256,41 kunu, danas 154,455.125,23 eura.

Jasna pravila

No zašto je o koncesiji odlučivala Vlada Republike Hrvatske, a ne Grad Rijeka ili Primorsko-goranska županija? Zato što je Porto Baroš “planiran kao marina kapaciteta 500 vezova” pa je “od značaja za Republiku Hrvatsku”, a tada je za davanje koncesije za njezinu izgradnju i gospodarsko korištenje nadležna Vlada. Tim više što “postoji mogućnost da se dio lučkog područja od Bunkera do Rive Boduli (za neupućene: cijeli putnički dio luke Rijeka) da na upravljanje ovlašteniku koncesije kada se steknu uvjeti za isto”.

Foto: Damir Skomrlj / CROPIX

Potkraj ožujka 2021. u Ministarstvu mora otvarane su ponude pristigle na natječaj za koncesiju na Porto Baroš. Pristigla je samo jedna, od izvjesnog društva s ograničenom odgovornošću ACI-Gitone koje je ponudilo investiciju vrijednu 363,721.734,00 kuna ili danas 48,205.072,56 eura (u daljnjem tekstu: 50 milijuna eura).

ACI-Gitone d.o.o. s lakoćom je ispunio formalne uvjete natječaja. Potrebnu djelatnost je samo dodao u registraciju, nije mogao biti u bankrotu niti je mogao imati loš bonitet, nije mogao ni biti državi dužan za neku koncesiju, nije ju mogao ni izgubiti, a sve iz jednog jednostavnog razloga: postojao je jedva godinu dana. Do 5. ožujka 2021. nije ni predao financijsko izvješće niti bilancu.

A da je netko zavirio u registraciju društva ACI-Gitone, nemalo bi se iznenadio: na investiciju od 363,721.734,00 kuna obvezao se državi s uloženim kapitalom od samo milijun kuna. Kakva je to, dakle, bila nova čudnovata pojava na hrvatskoj poslovnoj sceni?

Društvo ACI-Gitone osnovala su 22. veljače 2020. fifty-fifty dva hrvatska trgovačka društva, Adriatic Croatia International Club, skraćeno ACI, s riječkom adresom, u apsolutnom državnom vlasništvu (više od 75 posto) i izvjesna tvrtka Gitone Kvarner d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu. Što je i tko je ACI, hrvatskoj je javnosti vjerojatno vrlo dobro poznato, no što je to Gitone Kvarner d.o.o. i zašto je ACI upravo s tom tvrtkom sklopio ravnopravno partnerstvo za Porto Baroš, “realizaciju jedne od najvećih investicija u nautički turizam koji će Hrvatsku još više pozicionirati na svjetskoj karti top nautičkih destinacija”, kako se izrazio ministar Oleg Butković?




Foto: Damir Skomrlj / CROPIX

Nikakav kredibilet

S čime bi i po čemu taj Gitone Kvarner d.o.o. trebao ili mogao biti ravnopravan partner ACI-ju u “najvećoj investiciji u nautički turizam u povijesti Republike Hrvatske” – je li to kapital za ulaganje, je li to veliko iskustvo u nautičkom turizmu, je li to neki vrhunski know-how za marine? Hoće li Gitone Kvarner d.o.o. masovno privući u Porto Baroš jedriličare koji inače u Rijeku nikada ne bi uplovili da tu nema njega?

Pitanje je tim intrigantnije što je ministar također rekao da je “riječ o zajedničkoj ponudi domaćeg i stranog ponuđača s prepoznatim kredibilitetom”, a i mediji su Gitone Kvarner d.o.o. proglasili “regionalnim liderom” (baustela.hr) i “jednim od najeminentnijih domaćih aktera u području turističkih i hotelijerskih usluga” (morski.hr). Gitone Kvarner, međutim, niti ima kredibilitet, niti je neki lider u nautičkom turizmu, niti je eminentni akter. Pogledajmo detaljnije.

Dioničko društvo Adriatic Croatia International Club ili ACI d.d. “najveći je sustav marina na Mediteranu” (corporate.aci-marinas.com), “prvi izbor nautičara cijelog svijeta… blago ACI-jevih marina strateški je razasuto od Umaga na krajnjem sjeveru do Dubrovnika na krajnjem jugu… svaka od 22 marine smjestila se u samom središtu drevnih gradova ili u neposrednoj blizini jedinstvenih prirodnih ljepota Hrvatske…” A s koliko marina upravlja Gitone Kvarner d.o.o. da bi ih uložio u partnerstvo s tako jedinstvenim ACI-jem? Nula! Gitone Kvarner d.o.o. nautički turizam nema ni među registriranim djelatnostima. Zadnjega dana 2022. godine tržišna vrijednost ACI-ja (“kapitalizacija” na Zagrebačkoj burzi) bila je 805,2 milijuna kuna, a uplaćeni jamstveni kapital društva bio je 400 milijuna kuna. Jamstveni kapital Gitone Kvarnera d.o.o. bio je 20 tisuća kuna.




Ogromni gubitak

U prošloj godini ACI je na tržištu ostvario prihod od 250,35 milijuna kuna, dobit prije oporezivanja od 31,84 milijuna kuna i platio je državi 6,20 milijuna kuna poreza na dobit. Gitone Kvarner je izvan svoje grupe poduzeća imao prihod od milijun i pol kuna i ukupni gubitak od 24,64 milijuna kuna, što znači da nije platio ni kune poreza na dobit, štoviše, država je ostala dužna njemu. ACI je lani imao oko 400 zaposlenika, Gitone Kvarner – dvanaest. Najporazniji je pritom podatak da je društvo s ograničenom odgovornošću Gitone Kvarner zapravo u bankrotu.

Ne samo da je prošlu godinu završio s ogromnim gubitkom nego su mu 31. prosinca 2022. ukupne obveze bile veće od ukupne imovine pa mu je njegov revizor Grant Thornton dao takozvano uvjetovano mišljenje prema kojem za društvo postoji “značajna neizvjesnost u vezi s vremenski neograničenim poslovanjem”, jer “sposobnost društva da nastavi s poslovanjem ovisi o kontinuiranoj financijskoj potpori krajnjeg vlasnika… Naše mišljenje nije modificirano u vezi s tim pitanjem”.

Janjevac kaže da u Kistanjama nema suživota sa Srbima: ‘Mokre nam po crkvi, zovu nas šiptarima”

U “bilješci 32 – vremenska neograničenost poslovanja” revizori Grant Thortona su precizirali: “Društvo je u 2022. godini ostvarilo gubitak razdoblja od 25,857.754 kune (2021.: gubitak od 13,985.352 kune) te na dan 31. prosinca 2022. godine Društvo ima ukupne obveze veće od ukupne imovine u iznosu od 12,206.865 kuna (31. prosinca 2021.: 5,164.924 kune). Uprava se oslanja na kontinuiranu podršku društva Gitone Kvarner B. V. Nizozemska. Vlasnik je iskazao namjeru pružanja financijske potpore Društvu u razdoblju od 12 mjeseci od datuma bilance. Društvo smatra da je priprema financijskih izvještaja prema pretpostavci vremenskog neograničenog poslovanja primjerena.”

A što je Gitone Kvarner učinio s prošlogodišnjim gubitkom od oko 26 milijuna kuna? Rasporedio ga je na preneseni gubitak. “Preneseni gubitak iz prethodnih godina iznosi 16,276.035 kn te s gubitkom iz ove godine čini ukupnu svotu gubitka za prijenos u buduća razdoblja”, 26. lipnja ove godine odlučila je skupština društva Gitone Kvarner d.o.o., potvrdivši tako da joj je tvrtka u – kolokvijalno – bankrotu za nešto više od 40 milijuna kuna. Otkud fifty-fifty partneru ACI-ja u “najvećem hrvatskom nautičkom projektu” “najvećeg na Mediteranu lanca marina” toliki gubitak?

Misterij i zagonetka

On je posljedica njegova modela poslovanja, konstruiranog tako da tvrtka ne bude u potpunoj ingerenciji hrvatskog pravnog poretka i da porez na dobit ne plaća u Hrvatskoj nego eventualno u porezno povoljnijoj Nizozemskoj. Gitone Kvarner, naime, kupuje poduzeća i nekretnine po Kvarneru financirajući ta preuzimanja dugoročnim i kratkoročnim zajmovima poduzetnika unutar grupe te kreditima Zagrebačke i Istarske banke pa je tako 31. prosinca prošle godine imalo obvezu od čak 134,30 milijuna kuna prema društvu Gitone Beteiligungscerwaltungs GmbH te 14,08 milijuna kuna prema društvu Gitone Adriatic d.o.o. kojima je lani platio 2,38 milijuna kuna financijskih rashoda. Financijske je prihode, pak, imao od društava koje je u Hrvatskoj kupio, njih jedanaest.

Pojednostavljeno govoreći, inozemni vlasnik Gitone Kvarneru daje kredite, a on u Hrvatskoj te kredite “reciklira”, ulaže u nekretnine i poduzeća i kupljenim poduzećima daje kredite pa nerezidentnom vlasniku isplaćuje kamatu, dok u Hrvatskoj knjiži gubitke. Osim što bi se politički moglo klasificirati kao tipično neokolonijalno ponašanje, nema u tome ničega nezakonitog. Kako se to uopće moglo dogoditi? Nema sumnje da ACI-ju za gradnju i pogon marine Porto Baroš uopće nije trebao partner, no ako ga je već tražio, je li ga tražio na natječaju, javnom ili pozivnom, domaćem ili svjetskom? Ne znamo. To je, da parafraziram Winstona Churchilla, zagonetka umotana u misterij.

S obzirom na to da je formiranje novog trgovačkog društva s partnerom isključivo stvar vlasnika, a ne uprave, poslali smo sljedeći upit Ministarstvu mora, pomorstva i infrastrukture, a obzirom na to da je ono predlagatelj davanja koncesije za Porto Baroš i da je predsjednik ACI-jeva Nadzornog odbora Dražen Ivanušec, glavni tajnik Ministarstva.

Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX

Šutnja u ministarstvu

Kako je došlo do toga da je ACI za natjecanje za gradnju i koncesiju za marinu Porto Baroš u Rijeci osnovao trgovačko društvo ACI-Gitone d.o.o. baš s trgovačkim društvom Gitone Kvarner d.o.o.? Na čiju inicijativu je društvo ACI-Gitone d.o.o. utemeljeno i kada? Posjeduju li društva Gitone Kvarner i/ili njegov vlasnik Gitone Kvarner B.V. Nizozemska neku veću nautičku marinu u Hrvatskoj ili bilo gdje drugdje u svijetu, ili upravljaju takvom marinom, ili imaju koncesiju za gradnju i upravljanje takvom marinom, i s kakvim poslovnim rezultatima?

Tko je vlasnik, ili tko su vlasnici, nizozemske kompanije Gitone Kvarner B.V. Nizozemska, kada je ona utemeljena i registrirana i koliki je temeljni kapital te nizozemske kompanije? Koji se izvori financiranja predviđaju, odnosno planiraju, za gradnju marine Porto Baroš, za što će prema javno dostupnim izvorima ACI-Gitone morati osigurati 50 milijuna eura, a sada mu je temeljni kapital samo 125.000 eura?

Koliki će biti financijski doprinos društva Gitone Kvarner zajedničkom trgovačkom društvu ACI-Gitone, odnosno investiciji u gradnju marine Porto Baroš, u kojem obliku i u kojim rokovima? No vlasnik se odlučio praviti blesav. “To su pitanja u nadležnosti društva koje je ovlaštenik koncesije”, glasio je odgovor Ministarstva mora. Stoga nam samo preostaje pretpostaviti što se dogodilo. U ACI-ju ni jedan član Uprave ne može biti imenovan bez “amena” predsjednika Vlade Andreja Plenkovića pa je apsolutno nezamislivo da bi ACI za tako veliku i politički važnu investiciju kao što su Porto Baroš i riječka putnička luka (u “tvrđavi socijaldemokrata”) uzeo fifty-fifty partnera a da to Plenković ne inicira i ne odobri.

Politička važnost

Dakle, Peter Lürssen je od Plenkovića zatražio pola Porto Baroša i pola putničkog dijela riječke luke, a Plenković mu ih je jednostavno dao. Ispod ruke, bez natječaja, bez konzultacija sa zainteresiranom javnošću, na bankrotirano poduzeće koje sutra može prestati postojati. A da, možda, taj neprocjenjivi prirodni, ekonomski i civilizacijski resurs najprije nije ponudio hrvatskim poduzetnicima i građanima. Kao da mu je ćaćino.

Slovenci nas i dalje blokiraju! Zna li potpredsjednik Plenkovićeve Vlade što nam rade susjedi?

Krije li se iza i ispod te transakcije možda neki Lürssenov ustupak Hrvatskoj koji nije za javnost, možda rješenje za ophodne brodove koje Brodosplit ne može završiti, privatna jahta za predsjednika hrvatske vlade ili neki treći diplomatski ili vojni tajni deal s Njemačkom? Ne znamo, a pitanje je hoćemo li ikada i saznati. Srećom je u Rijeci nastao pokret otpora Lürssenu i HDZ-u pa će biti zanimljivo pratiti daljnji razvoj tog partnerstva.

Vlasnik Gitone Kvarnera njemački je brodovlasnik koji kupuje Kvarner?

A tko je uopće vlasnik hrvatskog trgovačkog društva Gitone Kvarner? Formalnopravno to je nizozemska tvrtka Gitone Kvarner B.V. na adresi Prins Hendriklaan 28 Amsterdam, a tko je vlasnik te nizozemske tvrtke ne možemo pouzdano tvrditi jer to nije moguće vidjeti na internetu. Neformalno se kao vlasnik Gitone Kvarnera u Hrvatskoj deklarira njemački milijarder Peter Lürssen, vlasnik brodogradilišta većih jahti i manjih ratnih brodova iz njemačkog Bremena, koji zaradu svoje obitelji u Hrvatskoj navodno investira preko privatne zaklade (Privatstiftung) Holster osnovane 2007. u Beču.

U plaćenom intervjuu riječkom Novom listu Peter Lürssen otvoreno govori što će “oni” sve učiniti s marinom Porto Baroš pa će tako “marina u Rijeci postati prva svjetska zelena i digitalna marina. Osim proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora energije, težit će i visokotehnološkim rješenjima za pretvaranje otpada u energiju”.

“Potpuno zelena, samoodrživa i digitalna marina uključuje tehnologije poput 5G povezivanja, korištenje tehnologije digitalnog blizanca za nadzor infrastrukture i održavanje, inovativne aplikacije za goste i osoblje marine, inovativna rješenja koja podižu kvalitetu usluge i zadovoljstvo gostiju, napredne sustave umjetne inteligencije za upravljanje marinom, napredna digitalna rješenja za sigurnost marine i gostiju, autonomna transportna vozila i tehnologije pametne mobilnosti, autonomna vozila za nadzor…” Dobro zvuči, ali nije ništa što ne bi znao napraviti svaki diplomirani inženjer računarstva s bilo kojeg hrvatskog sveučilišta.
No poanta je u sljedećem: Peter Lürssen samo preko Gitone Kvarnera nikada i nikako ne bi mogao dobiti koncesiju za Porto Baroš. Ali, mogao ju je dobiti u partnerstvu s ACI-jem.

A zašto je nacionalni div ACI, strateška državna kompanija nemjerljive vrijednosti, posjednica svega najljepšeg i najboljeg na jednoj od najatraktivnijih obala na svijetu, za ravnopravnog partnera uzela minornu, neiskusnu, bez kapitala, gubitašku, praktično bankrotiranu, bez znanja, ljudi i vještina tvrtku Gitone Kvarner d.o.o.?

Autor:Ratko Bošković/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.