Ovaj sektor je u najvećim problemima od velike krize: ‘Nema pomoći, slijede otkazi’

U idućoj godini cijene će i dalje nastaviti rasti, a otkaza bi moglo biti u jednom sektoru koji sada bilježi najgore dane od posljednje krize, ocjena je ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.

“Hrvatska drvno prerađivačka industrija je u velikim problemima zbog pada narudžbi iz Njemačke, te bi u tom sektoru moglo biti i otkaza. Posebno je u problemima industrija parketa koja je zbog snažnog pada građevinskog sektora i stanogradnje u Njemačkoj u velikim problemima”, upozorava Novotny.

Pad BDP-a u Njemačkoj

Prema njegovim riječima, situacija u Njemačkoj ipak nije tako kritična kao što se može pročitati iz nekih medija.

“Najnovije prognoze govore da će ove godine njemački BDP rasti za 0.4 posto, iz čega se vidi da ukupna kretanja u njemačkoj ekonomiji idu prema stagnaciji. Unutar toga neki sektori, poput građevinskog i stanogradnje, bilježe veliki pad što sa sobom povlači i otkazivanje narudžbi. Cijeli taj sektor je već dulje vrijeme u snažnom padu zbog rasta kamatnih stopa i smanjenog broja građevinskih dozvola”, kaže Novotny dodajući da u drugim sektorima u Njemačkoj situacija ipak nije tako loša kao što se možda čini na prvi pogled.

“Neki sektori su u dobrom stanju pa ta refleksija sa njemačkog tržišta ne pogađa isto sve sektore u hrvatskom gospodarstvu. Riječ je o samo uskom segmentu tih parketara koji su se navikli na narudžbe sa njemačkog tržišta i sada im otkazuju”, dodaje.

Ekonomist ističe kako su se dva sektora u Hrvatskoj pokazala iznimno otpornima na krizu.

“Građevinski sektor bilježi najbolju godinu u dugo vremena, a posebno su profitirale tvrtke koje su se uključile u obnovu Zagreba i izgradnju objekata koji se financiraju iz europskih fondova. Taj pozitivan impuls bi trebao potrajati još nekoliko godina te tu očekujemo dosta novih radnih mjesta.

Oporavio se i turistički sektor koji je nadoknadio gubitke iz prošlih godina te će ova godina opet biti rekordna što se tiče popunjenosti. Taj sektor je dobro prošao i što se tiče cijena pa bilježi rekordne prihode.

Tu bismo sljedeće godine mogli vidjeti i investicija jer Hrvatskoj kronično nedostaje hotelskih kapaciteta. Rast bi se mogao zabilježiti osobito na kopnu jer je ministarstvo uputilo poziv za financiranje upravo takvih kapaciteta iz NPOO-a”, kaže.

Stagnacija u prehrambenoj industriji

Kao najproblematičniji sektor u Hrvatskoj, Novotny ističe prehrambeno prerađivačkom industriju gdje se nekoliko godina bilježi stagnacija.

“Prije krize Agrokora, on bio glavni nositelj razvoja, sada toga nema. Kompanija stagnira i ne vidimo nove investicije u ovoj industriji koja bi zapravo trebala biti glavni nositelj razvoja i biti izvoznik, a ona to nije”, objašnjava.

Cijene energije bi u sljedećoj godini trebale ostati stabilne, kaže Novotny, osim ako se Iran ne uključi u rat i ostvari svoju prijetnju o zatvaranju Hobruškog tjesnaca.

“Čak i da se dogodi najgori scenarij, arapska nafta ipak više nije dominantna kao 70-ih godina godina prošlog stoljeća te nam se ne bi mogao opet dogoditi naftni šok iz 1973./1974. godine.

To vidimo i po tržištima nafte koja su jako mlako reagirala na sukob u Izraelu. Nije došlo do rasta, već upravo suprotno. Cijena je pala za jedan dolar na tržištima, te najvjerojatnije neće rasti iznad 10o dolara”, kaže.

Niska produktivnost

Na pitanje koja je najveća prijetnja hrvatskom gospodarstvu u sljedećoj godini  kaže kako je to i dalje javni sektor koji stalno bilježi nisku produktivnost.

“Hrvatska ekonomija bi mogla brže rasti da vlada provede reforme u javnom sektoru o čemu govore godinama, ako ne i desetljećima.

Osim toga problem bi moglo biti i pregrijano tržište rada. Zbog manjka radne snage imati ćemo rast cijena troškova rada što može negativno utjecati na inflaciju. Plaće nikad ne bi smjele rasti brže od produktivnosti.

Omiljeni trgovački lanac zatvara svoja vrata: Sprema se otkaz za 1.600 radnika

Veliki problem bi mogao biti rast pasivnih kamata zbog čega bi štednja mogla biti veća od investicija, a ekonomija stagnirati”, kaže Novotny dodajući da bi inflacija u Hrvatskoj bila niža da nije bilo Vladinih mjera kojima je Vlada poticala potrošnju.

“Sada vidimo da vlada razumije signale iz Europske središnje banke i da neće dizati plaće unatoč pritiscima sindikata i da neće toliko intervenirati u cijene”, zaključuje Novotny.