fbpx
Ilustracija / Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

OPORAVAK OD KORONAKRIZE NAPRAVIO JE SVOJE: Diljem svijeta nedostaje robe! Što nas očekuje za blagdane?

Autor: Adriano Milovan

Nestašice u trgovinama sve više postaju tmurna realnost u svijetu. Svjetska je javnost nedavno bila zgrožena praznim policama dućana u Velikoj Britaniji, a mediji  već upozoravaju na to da bi tijekom predstojećih božićno-novogodišnjih blagdana robe moglo nedostajati, s obzirom na to da je prosinac u zapadnom svijetu tradicionalno vrlo jak mjesec za kupnju.

Više je razloga zbog kojih se svijet suočava s nestašicama. Prije svega, upozoravaju ekonomisti, oporavak od korona recesije potakao je snažnu potražnju za gotovo svim robama. Kako se velik broj roba danas ionako proizvodi u „svjetskoj tvornici“ Kini, problemi u opskrbi koje nam je donijela koronakriza takvi su da se tako velik i nagli rast potražnje za robama jednostavno ne može zadovoljiti brzim isporukama s kineskog i ostalih dalekoistočnih tržišta.

Nabavni lanci pucaju pod teretom oporavka od koronakrize

Dodatni je problem što se iz Kine uvozi i velik broj sirovina i poluproizvoda o kojima ovisi i europska industrija. Zbog toga se i industrija na Starom kontinentu, koja se također oporavlja od koronakrize, suočava s nestašicom dijelova, a bez njih nema ni gotovih proizvoda.

“Na globaliziranom tržištu danas su prisutni poremećaji u opskrbi. Potražnja za robom je velika, a nedostaju i kontejneri, čija je cijena, inače, porasla. Pa i sam američki predsjednik Joe Biden apelirao je da luke u SAD-u rade 24 sata na dan. Kada je zastoj u luci u Los Angelesu, onda kasni i isporuka robe u Kinu, ali i u luku u Rijeci”, upozorava za dnevno.hr čelni čovjek Emmezete Slobodan Školnik.

I sami brodari, dodaje, nastoje optimizirati poslovanje. To znači da se, s ciljem smanjenja troškova u razdoblju oporavka od krize u koju nas je bacila pandemija koronavirusa, čekaju veće isporuke kako bi brodovi isplovili.
Kada se tome dodaju i havarije, poput one koja se na proljeće dogodila u Sueskom kanalu, kada je brod Ever Given, zakrčio glavnu pomorsku arteriju između Europe i Azije, problemi u opskrbi su neizbježni.

“Nastala su uska grla u opskrbi jer je toliku količinu robe sada teško dopremiti iz Kine u Europu i Ameriku”, ocjenjuje za dnevno.hr i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Vozača kamiona nema ni za lijek, manjka ih i u Hrvatskoj

Drugi veliki okidač aktualnih nestašica je nedostatak vozača kamiona. Taj je problem izražen i u Hrvatskoj, s obzirom na to da su mnogi vozači iselili u razvijenije članice EU, pa i dalje, stvorivši tako snažan pritisak na hrvatsko tržište rada u tom segmentu.

“Kao i svugdje u svijetu, i nama nedostaje vozača kamiona. Procjenjujemo da nam nedostaje 10-ak posto flote. Mogli bismo puno više robe prevesti kada bismo imali više vozača”, kaže za dnevno.hr vlasnik i predsjednik Uprave prijevozničke tvrtke Ricardo iz Darde Milan Vrdoljak.




Zbog toga je i Ricardo prisiljen uvoziti radnu snagu, kao što to, uostalom, rade i drugi prijevoznici. Otprilike petina od ukupno dvjestotinjak vozača te tvrtke su uvezeni radnici, mahom iz Bosne i Hercegovine i Srbije. No, problem je što se i bazen raspoložive radne snage na Zapadnom Balkanu posljednjih godina poprilično ispraznio pa i brojni hrvatski poslodavci radnike sada traže u drugim, udaljenim dijelovima svijeta, poput Indije, Nepala ili Filipina.

Eksplozija online trgovine izazvala je brojne poremećaje u opskrbi

Treći veliki razlog sve izraženijih nestašica ekonomisti vide u snažnom razvitku online trgovine. Trgovina preko interneta u mnogim je segmentima već zamijenila “klasičnu” trgovinu, a u jeku koronakrize došlo je do njene prave eksplozije. Online prodaja ostala je popularna i u vremenu oporavka od korona recesije i u budućnosti se može očekivati njen daljnji rast. Očito, koronakriza je u tom dijelu uvelike promijenila navike i ponašanje kupaca.

No, rast online prodaje ima i svojih minusa. Prije svega, sve veća kupnja preko web shopova izaziva logističke probleme jer robu treba dopremiti kupcima, a vozača nema dovoljno. Također, treba je i skladištiti, a postojeći skladišni kapaciteti za to nisu dovoljni. Kako je kod isporuke robe kupljene preko interneta važna i pravodobna isporuka na kućnu adresu, mnogi su vozači bolje sutra pokušali naći u tvrtkama koje se bave online prodajom i isporukom robe. Ne čudi stoga da je Amazon samo u Njemačkoj, objašnjava Novotny, zaposlio oko 30.000 vozača, a isto je napravio i DHL.

Konačno, na probleme s isporukama robe utječe i divljanje cijena nafte, kao i rast cijena ostalih sirovina. Naime, poskupljenje naftnih derivata poskupljuje i prijevoz, dok više cijene sirovina brojne tvrtke stavljaju na muke kako zatvoriti financijsku konstrukciju prilikom nabavke sirovina koje im trebaju za proizvodnju.




Britance je dotukao i Brexit

U slučaju Ujedinjenog Kraljevstva, svim ovim razlozima možemo pridodati i posljedice Brexita. Britanija je ranije, dok je bila članica EU, vozače kamiona uvozila iz ostalih, slabije razvijenih članica, no sada je za odlazak na rad u Veliku Britaniju potrebno imati radnu dozvolu. Migracije su, naime, bila jedna od glavnih tema u kampanji za Brexit pa je vladi Borisa Johnsona sada politički problem dopustiti veći uvoz radnika s kontinenta, a to uključuje i vozače.

Osim toga, dodaje Novotny, Velika Britanija se suočava i s nedostatkom skladišnog prostora. Dok su bili u EU, Britancima je bilo isplativije robu skladištiti u obližnjem Rotterdamu u Nizozemskoj, iz kojih su se snabdijevala prodajna mjesta prije svega u Engleskoj, nego graditi i modernizirati vlastita skladišta. Sada se, međutim, situacija izmijenila: Ujedinjeno Kraljevstvo više nije dio EU, a povratak nadzora nad kretanjem robe u Calaisu i Doveru stvorio je velike gužve.

Hrvatska puno manje od drugih ovisi o Kini, ali i kod nas već nedostaju pojedini proizvodi

Kada je riječ o Hrvatskoj, mogli bismo reći da je ironija u cijeloj priči u tome što više nemamo jaku industriju, koja bi ovisila o uvozu sirovina iz Kine. Osim toga, Hrvatska je kod uvoza robe, a i sirovina, uglavnom okrenuti europskim tržištima. Prema podacima državne statistike, Hrvatska je u prvih sedam mjeseci uvezla robe iz inozemstva u vrijednosti većoj od 77,9 milijardi kuna, od čega više od dvije trećine, ili oko 53,1 milijardu kuna, iz ostalih članica Unije, a samo nešto više od 380 milijuna kuna, ili 0,5 posto, iz Kine.

Sve to, međutim, ne znači da i u našim trgovinama već ne nedostaje određenih proizvoda. Razloga za to je više, a mogu se tražiti ili u tome što se proizvode u dalekoj Kini, ili u tome što se proizvode u Europi, ali sadržavaju kineske komponente kojih sada nedostaje. Zbog toga već sada u našim trgovinama ponekad nedostaje, primjerice, tinte i tonera za printere i čipova, kao i dijelova za automobile. Ovdje se, na sreću, ne radi o trajnim, nego o privremenim i povremenim nestašicama, budući da roba na kraju ipak dođe u naše trgovine, ali na nju često treba čekati.

Trgovci kažu da su se na vrijeme opskrbili, ali ne isključuju nestašice pojedinih roba

I u Hrvatskoj je prosinac tradicionalno jak trgovački mjesec. Prema dostupnim podacima Porezne uprave i HGK, u hrvatskim je trgovinama u prosincu 2019., posljednje godine prije izbijanja koronakrize, potrošeno 15,8 milijardi kuna, ili milijardu kuna više nego godinu ranije. Kupnja poklona uobičajena je uoči Božića i Nove godine, pa je većina hrvatskih potrošača u prosjeku kupovala darove u vrijednosti od 100 do 1000 kuna.

Glavnina darova koje kupujemo dolazi nam s europskog ili, pak, hrvatskog tržišta. Ipak, pojedini proizvodi, poput dijela ukrasnih predmeta, igračaka ili informatičke opreme, nabavljaju se iz Kine. Stoga analitičari kažu da bi se nedostatak robe tijekom ovogodišnjih blagdana mogao osjetiti u tom segmentu, koji, međutim, nije toliko značajan za cjelokupnu sliku hrvatske trgovine.

U trgovinama, poput Emmezete, kažu da su se na vrijeme opskrbili robom pa ne očekuju da će im nedostajati robe u asortimanu. I u Ricardu kažu da nestašica na hrvatskom tržištu tijekom predstojećih blagdana, što se prijevoznika tiče, ne bi trebalo biti.

“Ne očekujem nestašice, ali da je robu sve teže nabaviti, to je točno“, zaključuje Vrdoljak.

I Hrvatsku tako, po svemu sudeći, čekaju još jedni atipični blagdani. Upućeni kažu da robe ni ovog prosinca neće nedostajati, ali ne isključuju mogućnost da nekih proizvoda možda neće biti.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.