fbpx
Guliver

OPET PADAJU NESLAVNI REKORDI! Baltičke zemlje bilježe rekordni rast cijena, analitičar objašnjava hoćemo li i mi 1. siječnja njihovim putem

Autor: Dnevno.hr

I dok je u Hrvatskoj inflacija u kolovozu dosegla rekordnih 12,3 posto, podaci Eurostata objavljeni u petak pokazuju kako je inflacija u u eurozoni u rujnu dosegla 10 posto, novu najvišu razinu otkada je uveden euro. U usporedbi s kolovozom potrošačke su cijene u rujnu u prosjeku porasle 1,3 posto, više nego dvostruko snažnije nego u kolovozu, pokazuje tablica Eurostata.

Najvišu stopu inflacije i dalje bilježe baltičke zemlje. U Estoniji je inflacija u rujnu iznosila 24,2 posto, dok su u Litvi i Latviji cijene u rujnu porasle za 22,5 odnosno 22,4 posto.  U isto vrijeme zapadne zemlje prošle su puno bolje, pa je tako najnižu godišnju stopu inflacije u rujnu imala Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, čija je inflacija prema prvim procjenama Eurostata iznosila 6.2 posto.

I dok Hrvatska za manje od tri mjeseca ulazi u eurozonu, mnogi se pitaju može li zajednička monetarna politika uopće funkcionirati dok su razlike između inflacije pojedinih zemalja čak 18 posto.


Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako je riječ o tezi koja uglavnom dolazi od protivnika eurozone, a ta je da eurozona nije monetarno optimalno područje.

“Pogledajte samo SAD, dolarsko područje je puno manje optimalno monetarno područje od eurozone, ali nikada nećete čuti da to netko spominje. Ni u Sjedinjenim Državama ne postoji jedna središnja banka već ih postoji sedam emisionih banaka”, kaže Novotny koji ističe kako su razlike u razvijenosti i ekonomskoj dinamici između američkih saveznih država puno veće od onih europskih država.

“O Kini, Rusiji i Indiji koje su sve ogromne zemlje, nećemo ni govoriti”, smatra analitičar.

Dodaje kako kod velikih zemalja ne postoji optimalno područje monetarne politike gdje bi se ista lako vodila i provodila i imala brzi utjecaj na ekonomske aktivnosti.

“To nije moguće u globaliziranom okruženju kojim dominira američki dolar. Više američkih dolara ima izvan Amerike nego u samoj Amreici”, kaže.

Sve veća odgovornost na fiskalnoj politici

Nastavlja da nije pitanje može li zajednička monetarna politika funkcionirati, već može li uopće monetarna politika važnije utjecati na ekonomske aktivnosti.




“E to je već malo vjerojatno i pokazalo se gotovo nemoguće. Monetarna politika može utjecati na količinu novca u optjecaju kao što smo vidjeli u proteklih 20 godina kada se monetarna masa u eurozoni povećala tri puta, iako je sam rast bio 30 posto”.

Novotny kaže kako je duboko uvjeren u to da monetarna politika ima vrlo mali manevarski prostor da bi se s njom moglo nešto napraviti.

“To zagovaraju neki ekonomisti u Hrvatskoj koji govore da smo propustili priliku da suvereno upravljamo svojim novcem. Pa to danas uopće nije moguće. Najbolji primjer toga su zbivanja u Velikoj Britaniji proteklih dana. Ako oni nisu mogli upravljati funtom, kako će to manje zemlje. Vidjeli smo što se dogodilo s turskom lirom. Turska je u rujnu zabilježila inflaciju veću od 83 posto”, kaže Novotny.




Objašnjava kako se od financijske krize 2008. godine odgovornost sve više prebacuje na fiskalnu politiku.

“Fiskalna politika je postala ta koja se opskrbljuje na financijskim tržištima i više je odgovorna za rast ili ubrzavanje rasta od monetarne. Monetarna politika je bila eksplozivna, odradila je svoj dio posla i sad mora biti potpuno neutralna, osim dovođenja kamatnih stopa na neke normalne razine koje su vrijedile zadnjih 50 godina, a koje su povijesno bile oko tri posto.

Opet, fiskalna politika je odgovorna za rast, ali se ona ne može boriti protiv inflacije. Ona jedino može smanjiti intervenciju na taj način da otvori prostor tržišnom mehanizmu tako da on odredi svoj dio posla u smislu zaustavljanja rasta cijena kao što se dogodilo i kod nas. Najbolji primjer za to su cijene nafte koje se nakon rekordnog rasta u razdoblju nakon početka rata u Ukrajini, sada padaju i polako se spuštaju na razinu prije 2020.”, zaključuje analitičar.

 

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.