OGORČENI GRAĐANI PITAJU SE KAD ĆE TOME KRAJ? Namirnica bez koje se ne može poskupljuje treći put u mjesec dana

Kako smo već nekoliko puta pisali, zbog velike potražnje s kineskog tržišta cijene pšenice rastu u nebo, tako da je njihova cijena u samo mjesec dana od žetve skočila više od 60 posto. Iako je to dobra vijest za ratare koji zadovoljno trljaju ruke zbog dobre zarade, loša je vijest za potrošače koje do 1. rujna očekuje treći val poskupljenja brašna i kruha te ostalih pekarskih i konditorskih proizvoda s brašnom.

Večernji list piše da se u mlinarsko-pekarskoj industriji ne sjećaju kad je cijena kilograma merkantilne pšenice tako brzo prešla 2 kune, kako se to ovih dana događa s prvom i drugom klasom te krušarice, a kako je hrvatsko tržište, unatoč rekordnoj žetvi ovoga ljeta premalo da bi diktiralo ikakve europske ili svjetske trendove, potrošače, a i prehrambenu industriju čeka vruća jesen.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže da se cijene pšenice mijenjaju takvom dinamikom da nitko ne zna koliko će još rasti.

Tako se po završetku žetve premium pšenica plaćala 1,40 do 1,50 kn/kg, a danas i druga klasa prelazi dvije kune.  Lani su se pak premium i prva klasa plaćali 1,15–1,20 kn/kg, koliko se danas plaća za stočnu pšenicu.

Ako ne računamo akcije, najniža maloprodajna cijena brašna do Velike Gospe u trgovinama je, kako se neslužbeno dodaje, bila 4,59 kuna, danas 4,99, a već od početka rujna mogla bi biti 5,49, pa i do 6 kuna, ovisno o proizvođaču. Rast veleprodajne cijene brašna od 30, a maloprodajne od 20 posto, procjenjuje se, krajnja je psihološka granica dokle bi cijene tog osnovnog proizvoda smjele ići, s obzirom na to da inflacija, klimatske promjene, manje zalihe od očekivanih, loši prinosi žitarica i uljarica diljem svijeta, dižu cijene i ostalih prehrambenih proizvoda.

Hrvoje Filipović iz Granolija upozorava kako je velika količina pšenice u zapadnoj Europi završila u hranidbi stoke zbog čega raste cijena.

“Kad pšenica sazrije i završe njezina mliječna i voštana zrioba, treba je “skidati”. No padne li prije toga kiša, s pšenice će isprati i hektolitarsku masu i protein nakon čega nije za ljudsku prehranu. Neće biti ni proteina ni glutena pa ćete dobiti palačinku umjesto tijesta za kruh. Bez energije neće se dići”, objašnjava Filipović koji je uvjeren kako minimalni rast cijena brašna u industriji i maloprodaji za 80 lipa do kunu po kili do početka rujna, a posljedično tome i kruha, sigurno neće biti najveći udar na budžete građana ove jeseni.