fbpx
Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

ODLUKA EUROPSKOG SUDA MIJENJA STVARI! Hoće li korisnici kredita u francima dobiti novac natrag? ‘Banke su sofisticirano opljačkale klijente’

Autor: Sanja Plješa

Sud EU donio je presudu u španjolskom predmetu koja ima neprocjenjivu vrijednost za sve potrošače koji su u Hrvatskoj konvertirali švicarski franak u euro, objavili su iz Udruge Franak.

U Udruzi očekuju da će Sud EU jednako stajalište zauzeti i u hrvatskom predmetu.

To znači da potrošači s konverzijama iz švicarskog franka u euro imaju pravo na obeštećenje te bi se na taj način konačno trebala završiti dugotrajna trakavica vezana uz kredite u švicarskim francima.


Nema zastare na povrat preplaćenog iznosa kredita

“Zajmoprimcu koji je sklopio ugovor o zajmu u stranoj valuti i koji nije bio svjestan nepoštenosti odredbe iz toga ugovora ne može zbog zastare biti uskraćen povrat iznosa plaćenih na temelju te ugovorne odredbe”, objavio je Sud EU-a.

Sud je objavio odluku u slučaju iz 2008. i 2009. godine kada su u Francuskoj građani sklopili s bankom BNP Paribas ugovore o hipotekarnom kreditu izraženom u švicarskim francima (CHF) i otplativom u eurima za financiranje kupnje nekretnina ili udjela u društvima za nekretnine.

Ti ugovori o kreditima sadržavali su valutni rizik povezan s fluktuacijama tečaja eura u odnosu na tečaj švicarskog franka. Iako postojanje tog rizika nije bilo izričito navedeno u ugovorima o kreditu, iz njih je ipak neizravno proizlazilo da im je taj rizik bio svojstven i da je bio prebačen na potrošača.

“Informacija koju je zajmodavac pružio potrošaču o postojanju valutnog rizika ne ispunjava zahtjev transparentnosti ako se temelji na pretpostavci da će paritet između valute obračuna i valute plaćanja ostati stabilan tijekom cijelog trajanja tog ugovora”, piše u priopćenju Suda.

Uz to, navodi se kako nepoštene odredbe u potrošačkom ugovoru ne obvezuju potrošača i treba smatrati da nikada nisu postojale, tako da ne mogu imati učinak u odnosu na njegovu pravnu i činjeničnu situaciju.

“Slijedom toga, Sud smatra da se na zahtjev koji je potrošač podnio radi utvrđenja nepoštenosti ugovorne odredbe uključene u takav ugovor ne može primjenjivati nikakav zastarni rok”, piše u priopćenju.




Sud također navodi da je u ovakvim slučajevima zajmodavac u puno boljoj poziciji kada je riječ o poznavanju gospodarskog konteksta koji može imati posljedice na promjene deviznog tečaja i za valutni rizik, što dovodi do neravnoteže u pravima i obvezama na štetu potrošača.

‘Banke će i dalje tvrditi kako se nova presuda ne odnosi na Hrvatsku’, ističe Aleksić

Za komentar na odluku Sudu EU zamolili smo Gorana Aleksića, koordinatora Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.

On je rekao kako spomenuta presuda Suda EU znači da “možemo očekivati u hrvatskom predmetu C-567/20 istovjetnu presudu, kojom će onda Sud EU potvrditi da potrošači koji su konvertirali CHF u EURO, imaju pravo tužiti i dobiti obeštećenje.




“Banke će, naravno, i dalje tvrditi kako se niti ova nova presuda ne odnosi na Hrvatsku, ali to je samo njihov način odugovlačenja onoga što je neizbježno, a to je pravno utvrđenje da konverzija nije prepreka za obeštećenje potrošača na temelju ništetnih temeljnih CHF ugovora odnosno ako i ne bi bili ništetni ugovori, i na temelju ništetne valutne klauzule i kamate, potrošači imaju pravo na znatne iznose novca koje su im banke sofisticirano opljačkale primjenom nepoštenih ugovornih odredaba”, naglasio je Aleksić.

‘Krediti su morali biti u kunama jer je to nacionalna valuta’, rekao je Jurčić

Presudu Suda EU u španjolskom predmetu komentirao je i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić. On je rekao kako će “Sud EU sigurno istovjetno odlučiti i u hrvatskom slučaju”.

“Potvrdit će se odluka jer zapravo konvertiranje ne anulira kompenzaciju štete koja je napravljena kroz te kredite u švicarskim francima. Znači, konverzija je jedno, a suština te štete koja je nastala ostaje iz prijašnjih ugovora. Na prvi pogled to izgleda isto, ali su različite stvari. Znači, oni će presuditi na isti način i u slučaju Hrvatske”, rekao je Jurčić.

Na upit kako komentira činjenicu da banke to sve odbijaju i kažu da to nije točno, istaknuo je da “banke to komentiraju iz svog interesa i na temelju ugovornog odnosa”.

“Ovdje se sve temelji na zaštiti potrošača, a to se naziva asimetrična informacija. U bankama su profesionalci i imali su puno bolja saznanja o mogućim štetama koje mogu nastati i oni su sebe zaštitili, a u istom položaju nisu bili korisnici kredita. To ide kroz područje zaštite potrošača s jedne strane. S druge strane, kada je riječ o konverziji uvijek se može konvertirati jedna u drugu valutu i to prema tečaju koji je na taj dan kada se radi konverzija. Time se ne onemogućuje konverzija i naknada štete koja je nastala u osnovnom ugovoru. Ovdje je šteta koja je nastala u osnovnom ugovoru. No, ono što je bitno istaknuti je to da se konverzija trebala napraviti iz franka u kune jer nije ni euro, a ni franak naša nacionalna valuta. I to bi bilo pravedno. Samo što Hrvatska nije pravna država. Hrvatska valuta je kuna i nikad se krediti u našoj zemlji nisu smjeli sklopiti u bilo kojoj drugoj valuti osim u kunama. I to je je katastrofalna politička, ekonomska i financijska šteta”, naglasio je ekonomski analitičar.

Dodao je kako se to u Europi ne gleda. “Zaključak je da nisu bili ravnopravni odnosi, bile su asimetrične informacije u korist banaka, rizici su bili na strani građana, a u korist banaka. Ako se napravila konverzija te ne znači da onaj koji je napravio štetu ne treba ju i platiti”, naglasio je Jurčić.

‘Hrvatska nije pravna država i ne zna donositi sustavna rješenja’, smatra ekonomski analitičar

Na upit kako će to ići dalje, Jurčić je odgovorio kako “banke imaju novaca, odvjetnike i koristit će sve moguće alate pa i političke pritiske koliko je to moguće, a zapravo je najbolji prijedlog da se donijela politička odluka o konverziji iz franaka u kune”.

“Trebale su se procijeniti štete posebno za građane i posebno za banke te da se donese sustav kako te štete smanjiti na najmanju mjeru i riješiti se devizne klauzule. Za to u Hrvatskoj nije bilo ni znanja ni snage ni volje pa ovo što se trebalo riješiti sustavno odnosno što je trebala riješiti politika, sada se vode sudski sporovi kao da su to građanske parnice. Da je to jedan, dva posto građana to bi mogla biti građanska parnica, ali kada je riječ o 50 do 100 tisuća ljudi onda je to sustavno pitanje koje treba sustavno riješiti. No, Hrvatska se pokazala da ne zna donositi sustavna rješenja. Sad se ide na privatne parnice što je čista glupost za jednu državu. Kada su se vidjele štetne posljedice devizne klauzule trebalo se sustavno riješiti i vratiti sve u kune. Vidjeti kolike su štete za građane, a kolike za banke te donijeti političku odluku kako te štete otplatiti u sljedećih 20 godina”, naglasio je Jurčić.

U tom slučaju, mišljenja je, u tih 20 godina to ne bi osjetila država, građani ni banke i došlo bi se do čistih računa.

“Međutim, ne znam je li to neki interes ili samo neznanje u Hrvatskoj ili interes jačeg da prevali na slabijeg, ali vjerojatno je sve pomalo. Bio je prijedlog da se proglasi devizna klauzula ništavnom. Međutim, Ustavni sud ju nije mogao proglasiti ništavnom jer je Zakonom dozvoljena. Prvo je trebalo promijeniti zakon te onda odlučiti kako će se štete pokriti i raspodijeliti između građana, banaka i države. Kod nas je sve improvizacija. Sada čekamo europski sud da procjeni nešto što se nikada nije smjelo dogoditi u Hrvatskoj”, zaključio je Jurčić.

Inače, tražili smo komentar od Hrvatske udruge banaka (HUB) o tome što će banke poduzeti, ako Sud EU istovjetno presudi i u hrvatskom slučaju, no do izlaska ovog teksta nismo dobili odgovor.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.