fbpx
Foto: Goran Ferbezar/PIXSELL/ilustracija

OD ULASKA U EU POVEĆALI SMO VOZNI PARK ZA PETINU: Automobili su nam stari, tek svako 12. vozilo spada u kategoriju novih

Autor: Adriano Milovan

Od ulaska u EU pa do izbijanja krize izazvane pandemijom koronavirusa, broj osobnih automobila u Hrvatskoj povećao se gotovo za petinu.
Kako pokazuju novi podaci Eurostata, u Hrvatskoj je u 2019. godini bilo 1.724.900 osobnih automobila. Samo šest godina ranije, u 2013. godini, bilo ih je 276.900 manje, odnosno 1.448.000. To znači da se broj automobila u Hrvatskoj u šest godina povećao za više od 19 posto.

U Hrvatsku su se masovno uvozili stari auti iz razvijenijih članica EU

Porast broja automobila rezultat je povećanja standarda u godinama nakon pristupanja Uniji, a uoči izbijanja korona recesije. Podaci države statistike, primjerice, pokazuju da je prosječna hrvatska plaća u 2013. godini iznosili 5515 kuna, a do 2019. godine porasla je za nešto manje od tisuću kuna te je iznosila 6457 kuna, ili oko 17 posto više nego u godini u kojoj smo ušli u EU. No, na povećanje broja vozila utjecala je i liberalizacija uvoza vozila iz drugih članica EU, nakon koje su mnogi Hrvati kupili mahom stare automobile iz drugih zemalja, posebno dizelaše, koji su se našli na udaru tamošnjih propisa.
Unatoč velikom rastu broja automobila, Hrvatska je daleko od toga da bi spadala među najmotoriziranije članice Unije. Tu titulu u 2019. godini nosio je Luksemburg, u kojem su eurostatističari izbrojali 681 automobil na tisuću stanovnika. Velik broj auta na tisuću stanovnika imala je i Italija, 663. I susjedna Slovenija, u kojoj je u 2019. godini bilo nešto manje od 1,2 milijuna automobila, imala je veći stupanj motorizacije od Hrvatske, s obzirom na to da je u njoj bilo 556 automobila na tisuću stanovnika. U Hrvatskoj je istodobno dolazilo 425 automobila na tisuću stanovnika.
S druge strane, najmanje motorizirana članica Unije u 2019. godini bila je Rumunjska, u kojoj je na tisuću stanovnika dolazilo 357 osobnih vozila. Tek nešto više auta na tisuću stanovnika, 381, bilo je u Latviji, dok ih je u Mađarskoj bilo 390. Hrvatsku to po motorizaciji svrstava negdje u sredinu EU ljestvice.

Najstariji vozni park u EU ima Poljska, a najmlađi Irska

Inače, najveći vozni park u EU ima Njemačka, u kojoj je 2019. godine bilo oko 48 milijuna automobila. Slijede Italija, s oko 40 milijuna automobila, i Francuska, u kojoj je bilo oko 32 milijuna osobnih vozila. Riječ je o tri najveće članice Unije koje, uz to, imaju i jaku automobilsku industriju.
Najstariji vozni park u Uniji ima Poljska, u kojoj je 2019. godine čak 37,9 posto vozila bilo staro 20 i više godina, pokazuju podaci Eurostata. Istodobno, u Hrvatskoj je bilo 226.655 auta starih 20 i više godina, što znači da je 13,1 posto ukupnog voznog parka, ili otprilike svaki sedmi auto, bio star dva desetljeća ili više.
No, kada se tome pridodaju i vozila starosti od 10 do 20 godina, a upravo ona dominiraju u hrvatskom voznom parku, budući da ih je, prema podacima eurostatističara, 2019. godine bilo 884.817, što je više od polovine voznog parka, jasno je da je i hrvatski vozni park star. I ne samo to: broj starih vozila iz godine u godinu je sve veći. Jasno je da razlog tome valja tražiti u slaboj kupovnoj moći hrvatskih građana, kao i u njihovoj prezaduženosti.
S druge strane, najmlađi vozni park u EU u 2019. godini imala je Irska, u kojoj je 28,8 posto svih automobila bilo mlađe od dvije godine. Razmjerno mladi vozni park imaju i Luksemburg, Belgija i Danska.
U Hrvatskoj je 2019. godine bilo 137.671 automobila mlađih od dvije godine. To je samo oko osam posto, što znači da se otprilike tek svaki 12. auto na našim cestama može smatrati novim, proizlazi iz podataka Eurostata.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.