Guliver

OBOGATILI SE NA LEĐIMA HRVATA ZBOG EURA! Objasnio kako su građanima ukrali milijarde: ‘Glavni krivci za puno višu inflaciju’

Autor: Ivana Jurišić

Inspekcija Državnog inspektorata je do 19. siječnja obavila ukupno 1.145 nadzora kojima je utvrđeno kako je 25 posto trgovaca neopravdano povećalo cijene, a cijene su u prosjeku bile 20 posto više nego prije uvođenja eura. Posebno je zanimljiv nalaz inspekcija koji je otkrio kako su usluge kod jedne frizerske bile 126 posto više nego prije uvođenja eura.

Iako je to samo jedan izoliran slučaj, digla se hajka na frizere i na druge obrtnike kao glavne krivce poskupljenja nakon uvođenja eura. Da bi izgledalo kako se nešto radi, država se tako pravila važna te su zabili kaznu od 1.990 eura za pravnu plus 1.327 eura za jednu frizerku kojoj su utvrdili da je 31.12. za bojanje i frizuru naplaćivala 150 kuna, odnosno 19,91 euro, a 1.1. 150 kuna i 69 i lipa, odnosno 20 eura. Državi svaka čast, spasila je građane da ne plaćaju šišanje 9 centi više. Kako će frizerka i vlasnica platiti tu kaznu nikoga nije briga.

Vrag je odnio šalu

I dok su mali obrtnici stavljeni na stup srama, Vlada i dalje nastavlja sa sastancima s velikim trgovačkim lancima. Naime, kada se vidjelo kako je vrag odnio šalu, a cijene skočile puno više od onih 0,1 ili 0,2 koliko se spominjalo prije uvođenja eura, trgovce su pozvali na razgovor u Banske dvore.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović jučer je tako razgovarao s predstavnicima trgovačkih lanaca Konzum, KTC i Tommy o rastu cijena hrane i bezalkoholnih pića te formiranju instrumenata kojima će se potrošačima omogućiti mehanizam usporedivosti kretanja cijena, tzv. bijele liste. Naime, ova tri lanca su se jedina odazvala na poziv iz Vlade. Strani trgovački lanci odbili su poziv Vlade.

Poznati ekonomist Željko Lovrinčević kaže kako to nije ništa čudno.

“Roba u nabavi u našim trgovinama uglavnom je austrijskog i njemačkog porijekla. Isto vrijedi i za automobilsku industriju, prehranu i sve druge lance. Tu imamo zemlje koje sada pokušavaju zadržati sadašnje relativno blagostanje u odnosu na ostale, ali to ne mogu. Pogledajte samo Njemačku, ona je u posljednje četiri godine najgore prošla kroz koronu od svih europskih zemalja. Jedini način da zadrže blagostanje u svojim zemljama je iščupati što više dobiti iz svih zemalja u kojima su prisutne, odnosno da povećaju marže. I tu na scenu stupa Hrvatska”, objašnjava Lovrinčević.

“U zemljama u kojima je jaka konkurencija ili su jake regulatorne agencije to ne možete napraviti. Nažalost, u zemljama poput naše, u kojima je slaba država, a regulatorne agencije nikakve, uvođenje eura im je došlo kao naručeno. Trgovački lanci su iskoristili taj trenutak kako bi od građana izvukli što se više izvući može. Treba samo vidjeti marže, zarade i dobiti svih najvećih distributera pojedinih marki, vidjeti njihove zarade u prošloj godini kako bi se vidjeli što se zapravo dogodilo u prošloj godini”, kaže ekonomist.




Dodatni udar na inflaciju

Inflacija je u prosincu na godišnjoj razini bila 13,1 posto, a kolika će biti u siječnju, u ovom trenutku je teško procijeniti. S obzirom na poskupljenja u siječnju, lako je pretpostaviti kako će brojke biti veće nego što se itko nadao.

“Ovo je dodatni udar na inflaciju o kojem nitko nije vodio računa niti se pripremio, a došao je od rasta marži trgovačkih lanaca koji su uglavnom vezani uz Njemačku i Austriju”, kaže.

Na pitanje zašto su se trgovački lanci odlučili na takav rast marži, odgovara kako je problem u tome što Europa svakog dana sve više gubi utakmicu sa ostatkom svijeta, osobito sa azijskim zemljama.




“Do nedavno ste u Europi mogli dobiti vrijednost za novac, ali s godinama je ta vrijednost sve manja. Omjer vrijednosti pada na štetu EU i svega što je tu proizvedeno, ali raste u korist na ostatak svijeta. Najpogođenije su zemlje upravo Njemačka i Austrija, a Hrvatska je sada pod njihovom potpunom dominacijom”, objašnjava ekonomist navodeći kako se problem s rastom cijena nakon uvođenja eura mogao izbjeći da je bilo više kontrole.

“Ljude je trebalo informirati na dnevnoj razini, a onda bi vjerojatno i trgovački lanci bili oprezniji. Kriva je Vlada, ali i HNB koji je samo uvođenje eura gledao samo kao jedan tehnički čin i ništa drugo. Cijelu godinu su uvjeravali javnost kako ćemo i kod nas vidjeti rast cijena od maksimalno 0,1 ili 0,2 posto kao što je bilo i kod drugih zemalja. Da to neće tako biti mogla vam je reći svaka bakica na placu još tamo na proljeće prošle godine. Izgleda kako smo svi to znali osim regulatora i nadležnih institucija koje su vodile taj proces”, smatra Lovrinčević.

Ističe kako će se sve slomiti na ovima najsiromašnijima u državi i pita se je li trebalo uvoditi euro u ovako velikoj neizvjesnosti i uz ovako veliku inflaciju kretati u taj proces.

“Što bi nam se dogodilo da smo čekali još godinu dana da se stvari slegnu. U zemlji u kojoj nema konkurencije, nema institucija za zaštitu potrošača, to nije imalo nikakvog smisla. Postojao je interes Hrvatske da to realizira, a s druge strane postojala je benevolentnost EU komisije na još jednu članicu koja je u principu beznačajna u financijskom smislu, ali je značajna u nekom simboličnom smislu jer je euro u krizi”.

Lovrinčević navodi kako je sada najvažnije pitanje hoće li građani intervenirati.

“Trećina Hrvatske može ići u kupovinu u inozemstvo. Međutim, kupovati u inozemstvu mogu oni koji su u višem dohodovnom razredu i informatički pismeni. Oni koji su najsiromašniji i niži dohodovni razred oni to ne mogu sebi priuštiti i na njima će se to slomiti”, kaže.

Sve veća nejednakost

Ističe kako su cijene počele ubrzano rasti na proljeće prošle godine kada je i službeno potvrđeno da Hrvatska ulazi u eurozonu, da bi cijeli proces kulminirao nakon 1. siječnja.

“Inflacija je 2,5 postotna boda viša nego što je trebala biti, što znači da je Hrvatska izgubila veliki fond imovine. Ako gledamo da se u Hrvatskoj napravi oko 700 milijardi transakcija, na tih 700 milijardi to je sigurno nekih 15,16 milijardi kuna koje je neko prisvojio sebi kroz špekulacije cijena u smislu konverzije, a da nije bilo potrebe za tim. Tih 15-16 milijardi kuna, a govorimo oko tri posto hrvatskog BDP-a, je završilo u dobiti trgovačkih lanaca, distributera i drugih lanaca. Od svega toga državi je otišla jedna četvrtina, tri četvrtine su uzeli špekulanti, a građanima, zaposlenima od toga nije išlo ništa. Građani su i zbog 2,5 posto više inflacije još dodatno izgubili 15 milijardi kuna, sve zbog trgovačkih lanaca koji su išli dizati marže kada to zapravo nisu trebali”, navodi ekonomist koji ističe kako nas zbog svega toga treba brinuti sve veća nejednakost u društvu i sve veća razlika između prosječne i medijalne plaće.

“Statistika radi sa prosječnom plaćom, a to nije plaća koju prima najviše ljudi nego je to medijalna koja je u Hrvatskoj 15 posto niža od prosječne. U posljednje vrijeme stalno se širi taj jaz između medijalne i prosječne plaće jer se stalno širi raspon u primanjima. Na jednu stranu imamo imate mnoštvo zaposlenika, migrantske populacije, inozemne radne snage koja ima niža primanja, a s druge strane imate menadžere koji imaju sve veća primanja. Nejednakost je sve veća i u tim uvjetima inflacija ima razoran utjecaj na ove niže dohodovne skupine, umirovljenike, ljude s posebnim potrebama”, zaključuje Lovrinčević.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.