Obećanu zemlju za Hrvate udarila kriza: ‘4000 eura mjesečno tamo sada znači rub siromaštva’

“Ti si iz Švicarske, mora da si bogat!”, tako se život u u toj zemlji često percipira izvana. No, nemilosrdno povećanje troškova života tjera normalne obitelji u banke hrane, a zagovornici socijalne skrbi i ekonomisti zvone na uzbunu.

Dok bi se u mnogim zemljama mjesečna plaća od 4000 CHF (oko 4100 eura) smatrala dobrom plaćom, u Švicarskoj bi to pojedince i obitelji gurnulo na rub siromaštva.

Rastu stanarine, vlada nestašica stanova, udara inflacija, a povećani su i troškovi zdravstvenog osiguranja. Ljudi koji žive u Švicarskoj možda primaju visoke plaće, no novca koji im ostane na kraju mjeseca sve je manje.

Tvrtka čije proizvode obožavaju i Hrvati objavila bankrot: Već je jednom preživjela stečaj

‘Ne pričamo o novcu’

Daniel Lauper, voditelj prodaje u Caritasu, organizaciji koja ima za cilj spriječiti i ublažiti siromaštvo u Švicarskoj, kaže da je od pandemije Covida-19 situacija za mnoge ljude i obitelji postala neizvjesna.

Sram koji osjećaju oni koji traže pomoć je bolan. “U Švicarskoj ne govorimo o novcu ili o tome da nemamo novca”, kaže Lauper. Međutim, gotovo 750.000 pojedinaca je pogođeno siromaštvom.

“Imam knedlu u grlu kad god pomislim na mnoge obitelji koje su na rubu. Taj broj nije mjerljiv”, kaže.

Imaju obraza reći da im je Hrvatska skupa: Šokirali se iznosom računa na Oktoberfestu

Lauper smatra neizvjesnu situaciju u kojoj se mnoge obitelji nalaze “gotovo opasnom” i brine se što će proizaći iz frustracije obitelji koje ne primaju potrebnu pomoć.

“Mi čak i ne govorimo o tome što će se dogoditi sljedeće godine”, kaže. Očekuje da će još više pojedinaca potražiti pomoć, budući da će prihodi sljedeće godine postati znatno opterećeniji s povećanjem premija zdravstvenog osiguranja predviđenim za 2024.

‘Očajnička potreba za reformom’

U utorak je ministar zdravstva u odlasku, Alain Berset, najavio poskupljenje. “Imam loše vijesti za kućanstva koja su već pogođena inflacijom”, rekao je i najavio da će troškovi zdravstvenog osiguranja porasti na 8,7% iduće godine.

To znači povećanje od 1000 švicarskih franaka za zdravstveno osiguranje za obitelj s dvoje male djece godišnje, izvještava Neue Zürcher Zeitung (NZZ).

U Švicarskoj se pojedinci mogu prijaviti za smanjenje premije zdravstvenog osiguranja, čime se osobama koje se bore s troškovima omogućuje snižavanje premije. Kantoni zatim subvencioniraju premije za zdravstvenu skrb za one pojedince koji ispunjavaju uvjete.

Ovoj europskoj zemlji je uspjelo nemoguće: Imaju najniže cijene od 1986. godine

Međutim, ekonomisti kažu da stavljanje financijskog tereta na kantone nije održivo dugoročno rješenje. Trenutno Švicarska troši 5,5 milijardi CHF na subvencioniranje premija zdravstvenog osiguranja, što je ekvivalent proračunu švicarske vojske.

Tilman Slembeck, zdravstveni ekonomist na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Zürichu (ZHAW), rekao je za švicarski javni radio, SRF, da bi bez ovih smanjenja premija zdravstvenog osiguranja Švicarska odavno imala “nacionalni ustanak”. Slembeck kaže da troškovi smanjenja premija zdravstvenog osiguranja koji su jednaki trošku vojnog proračuna pokazuju da zdravstveni sustav u Švicarskoj “očajnički treba reformu”.

‘Nedostatak solidarnosti’

Glasovi sa svih strana političkog spektra govore o ovim skokovima osiguranja. Neki pozivaju na sustav osiguranja koji financira država, a plaća se porezima. Međutim, Slembeck kaže da to nije održiva opcija za Švicarsku jer je u suprotnosti sa švicarskom kulturom.

Parlamentarac iz Zelene stranke kaže: “Osoba koja radi u višem menadžmentu plaća iste premije zdravstvenog osiguranja kao građevinski radnik. To pokazuje nedostatak solidarnosti.”

Lijeva strana političkog spektra, posebice Zeleni, pozivaju na sustav troškova zdravstvene skrbi koji se temelji na visini prihoda. Međutim, Slembeck odbacuje i to, rekavši da ne vidi “nikakve koristi”. To bi bilo stavljanje flastera na problem, kaže on – to bi smanjilo pritisak na vladu da poduzme prijeko potrebnu reformu švicarskog zdravstvenog sustava i, u konačnici, ne bi riješilo dugoročno pitanje.

Inflacija uz cijene najma koje rastu

Da stvar bude gora, inflacija, iako niža nego u većini Europe, ostaje visoka iz švicarske perspektive, a cijene najma stalno rastu.

Ravnatelj švicarskog Saveznog ureda za stambena pitanja očekuje porast stanarina za više od 15% od sada do 2026. Ovo kao i niska stopa slobodnih radnih mjesta, koja je pala s 1,72% u 2020. na 1,31% prošle godine te sve veći broj stanovnika kojih će uskoro biti devet milijuna, stvaraju dodatnu napetost.

Dok je inflacija pala s najviših 3,4% s početka godine na 1,6% u kolovozu, domaća roba i dalje košta 2,2% više nego 2022.

Ovaj pad inflacije ne osjeća se u socijalnoj organizaciji Caritas u Bernu. Caritas također pomaže u nabavi namirnica i kućanskih potrepština po sniženim cijenama, a Lauper kaže da je njegova Caritasova trgovina u kantonu Bern zabilježila porast od 30% u obiteljima i pojedincima koji traže pomoć. “Više obitelji s djecom dolazi u trgovinu. Ne biste to očekivali”, kaže. U ovu trgovinu dolazi sve više starijih pojedinaca i više “siromašnih radnika”.

Međutim, Švicarska nije jedina koja osjeća teret inflacije. Europska unija doživjela je vrhunac inflacije od 11,5% u listopadu 2022. To je rezultiralo time da je 21,6% stanovništva EU bilo u opasnosti od siromaštva.

Europa srlja u krizu, ali ne i ovi Hrvati: Na račun će im sjesti više od milijardu eura

Hoće li ove zime biti male odgode za ljude koji žive u Švicarskoj? Prošle godine, zbog ruske agresije u Ukrajini, pojavila se zabrinutost zbog naglog skoka cijena energije, budući da je većina uvoza plina koji se koristio za grijanje švicarskih domova dolazila iz Rusije. Situacija bi ove zime trebala biti bolja, kažu stručnjaci. No upozoravaju da Švicarska ipak mora uložiti puno više kako bi osigurala dugoročnu energetsku tranziciju s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

Dok se Švicarska suočava sa saveznim izborima 22. listopada, efekt prelijevanja povećanja troškova života zasigurno će biti na vrhu dnevnog reda glasača, piše Swiss Info.

Poznata ‘obećana zemlja za Hrvate’ uvela restrikcije’

Sukladno službenim podacima iz 2022. švicarskog Saveznog ureda za statistiku, u Švicarskoj Konfederaciji živi 28.854 hrvatskih državljana, i 29.699 dvojnih državljana, a na osnovi procjene hrvatskih katoličkih misija, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu i same hrvatske iseljeničke zajednice smatra se kako Hrvata u Švicarskoj ima oko 80.000.

Službeno broj Hrvata u Švicarskoj konfederaciji opada, što je većinom posljedica njihove naturalizacije, odnosno stjecanja švicarskog državljanstva čime automatski izlaze iz statistike stranac. Iako Hrvata ima u svim švicarskim kantonima, kao mjesta najbrojnije koncentracije Hrvata izdvajaju se Zurich, Aargau, St. Gallen, Bern, Ticino (Tessin), Luzern, Solothurn, Basel, Schaffhausen i Wallis.

Neugodno iznenađenje za brojne Hrvate osvanulo je s početkom ove godine kada je Švicarska hrvatskim državljanima ponovno ograničila pristup svom tržištu rada putem prijelaznih mjera i to na razdoblje od godinu dana. Nakon toga će ponovno razmotriti ovu odluku.

Do 2024. primjenjuje se sustav kvota za izdavanje radnih dozvola Hrvatima, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH ovu obnovu ograničenja nazvalo je nepotrebnom.

“Nakon što je Savezno vijeće Švicarske Konfederacije aktiviralo zaštitnu klauzulu koja će ponovno ograničiti zapošljavanje državljana RH, najkasnije do kraja 2026. godine, ministarstvo očekuje od švicarske strane da pravovremeno preispita ovu odluku, kako bi hrvatski državljani pri zapošljavanju u Švicarskoj bili ravnopravno tretirani s ostalim državljanima EU/EFTA-e”, napisali su u priopćenju nakon što je Švicarska objavila odluku o kvotama koncem prošle godine.