Nove nezgodne informacije o hrvatskim mandarinama: Opasno je, inspekcija otkrila frapantne podatke

Iz Srbije u Hrvatsku krajem prošloga mjeseca vraćene su pošiljke mandarina. Naime, desetak dana ranije je inspekcijskim nadzorom utvrđena prisutnost klorpirifosa, insekticida koji je od travnja 2020. godine zabranjen za upotrebu u Europskoj uniji.

Sanitarna i poljoprivredna inspekcija su obavile nadzor te naložile zabranu stavljanja na tržište i neškodljivo zbrinjavanje, odnosno uništavanje mandarina koje su vraćene, ali i još jednog u međuvremenu otkrivenog uskladištenog lota.

Opasnost za djecu

Klorpirifos je, kako piše Agroklub, kontaktni, želučani i dišni insekticid koji je hlapljiv i čvrsto se veže na tlo. Bio je iznimno popularan jer se koristio protiv štetnika na voćkama, šećernoj repi, uljanoj repici, duhanu, kukuruzu i pšenici. Do zabrane je na našem tržištu bilo dostupno devet proizvoda na bazi klorpirifosa.

Srbi na granici uništili hrvatske pošiljke: ‘Poslali su nam otrov’

No, brojna su istraživanja potvrdila kako postoji negativan utjecaj klorpirifosa na zdravlje. Jutarnji piše kako je utvrđen utjecaj na neurološki razvoj djeteta pa čak i na razvoj fetusa. Klorpirifos je zbog tih sumnji u većini zemalja EU bio zabranjen još 2006. godine. No, potpuna je zabrana uslijedila prije tri godine, ali očito je da se ova zabranjena supstanca i dalje koristi i to u velikim količinama.

“Na temelju inspekcije sljedivosti hrane, kod otkupljivača mandarina, utvrđeno je da se u vraćenim pošiljkama nalazile mandarine od 15 poljoprivrednih proizvođača. Nadalje, s obzirom da je na skladištu zatečena i pošiljka drugog lota istih proizvođača provedeno je službeno uzorkovanje zatečene pošiljke. Po zaprimanju rezultata analize kojim je utvrđeno da ista sadrži nedozvoljeni pesticid naređeno je neškodljivo zbrinjavanje zatečenih proizvoda, a kupac je obaviješten o navedenom”, otkrili su nam iz Državnog inspektorata.

15 proizvođača koristilo zabranjenu supstancu

U javnosti se postavilo pitanje zbog čega Državni inspektorat nije otkrio ime ili naziv proizvođača. U početku je bilo riječi o jednom proizvođaču, no sada je taj broj porastao na 15. Poznato je doduše, kako su proizvođači iz Hrvatske te da su njihove mandarine već ranije bile stavljene na tržište. Inspektorat je ovog puta spriječio stavljanje spornih pošiljki na domaće tržište, a uz to je proveo i proširenu analizu.

“Sanitarna inspekcija provela je dodatno uzorkovanje u 12 uzoraka u otkupnim centrima. Analizom je utvrđeno da je 11 uzoraka sukladnih, a za jednu otpremljenu nesukladnu pošiljku sanitarna inspekcija poduzima upravne i prekršajne mjere zbog stavljanja na tržište zdravstveno neispravne hrane.

Poljoprivredna inspekcija na poljoprivrednim površinama provela je uzorkovanje 20 uzoraka mandarina različitih proizvođača uključujući i sve one poljoprivredne proizvođače čije su mandarine bile sadržane u navedenim vraćenim pošiljkama. Od navedenih 20 uzoraka do sada su zaprimljena tri ispitna izvješća, od kojih je u jednom slučaju potvrđena aktivna tvar klorpirifos, a zatečena količina proizvoda u skladištu neškodljivo je zbrinuta pod nadzorom inspekcije”, poručili su iz DIRH-a.

Novčane sankcije

Inspekcija nastavlja s provođenjem upravnih i prekršajnih mjera. Prema Zakonu o hrani, pravna osoba koja na tržište stavi hranu koja je zdravstveno neispravna ili štetna za zdravlje ljudi bit će kažnjena kaznom od 6630 do 13.270 eura. Novčanom kaznom od 660 do1320 eura bit će kažnjena odgovorna osoba za isti propust, ali i obrtnik koji će u tom slučaju morati platiti između 2650 i 3380 eura.

Zašto ne treba jesti više od pet mandarina dnevno? Stručnjaci upozoravaju na skrivenu opasnost

Kako su nam otkrili iz Inspektorata, ovo nažalost nije jedini slučaj. Tijekom ove godine, prema evidenciji sustava RASFF, inspekcije su postupale 37 puta zbog zdravstveno neispravne hrane, odnosno hrane u kojoj se nalaze povećane količine sredstava za zaštitu bilja. Unatoč strogim propisima i kontrolama, hrana koju jedemo nije uvijek sigurna.

“U 18 slučajeva inspekcije su postupale po nacionalnom HR RASFF sustavu, a u 19 slučajeva po informacijama dobivenim iz EU RASFF-a. Što se tiče podrijetla hrane u četiri slučaja radilo se o hrani iz Republike Hrvatske, u četiri slučaja iz drugih zemalja članica te u 29 slučajeva o hrani iz trećih zemalja”, zaključili su iz Državnog inspektorata.