NOVA REZOLUCIJA EU AKO SE IZGLASA ZNAČI: Ključ u bravu brojnim hrvatskim peradarima

U nacrtu rezolucije Odbora za poljoprivredu poziva se Europsku komisiju da izradi zakonodavne prijedloge za zabranu uzgoja u kavezima u EU-u, po mogućnosti do 2027., nakon odgovarajućeg prijelaznog razdoblja i pouzdane znanstvene procjene učinka. Postupno ukidanje uporabe kaveza temeljilo bi se na pristupu kojim se u obzir uzimaju karakteristike različitih životinja.

O prijedlogu nove rezolucije razgovarali smo s Jakovom Ćorićem, direktorom Gala d.o.o., tvrtke koja godišnje proizvede i distribuira 50 milijuna jaja, a prva je prehrambena tvrtka u Hrvatskoj koja je za razvoj poslovanja povukla sredstva iz EU fondova, još iz pretpristupnog IPARD programa.

“Ova rezolucija, ako je europarlamentarci uistinu donesu, mogla bi značiti ključ u bravu brojnim hrvatskim peradarima”, uvjeren je Ćorić koji je još prije ulaska Hrvatske u EU uložio 4,4 milijuna eura kako bi svoju proizvodnju uskladio s direktivom 1999/84 koja je tražila da proizvođači s uzgoja u konvencionalnim kavezima prijeđu na obogaćene kaveze.

“Bio je to težak i naporan proces koji smo uspješno završili. Aplicirali smo na sredstva IPARDA i dobili povrat za polovicu novca koji smo uložili u opremu, a koja nas je došla dva milijuna eura”.

Ćorić napominje kako EU u vrijeme kada su hrvatski peradari preoblikovali svoje farme uopće nije govorila o voliere i avieri uzgoju životinja.Na tržištu niste mogli kupiti ni opremu za uzgoj životinja na taj način. Oprema za voliere i aviari uzgoj životinja je na tržište došla tek 2012., 2013. godine. Riječ je o konstruktivnim elementima s gnijezdima u kojima su smještene kokoši koje tu imaju vodi u hranu i mogu se kretati među redovima, ulaziti i izlaziti kako ih je volja”, objašnjava Ćorić.

“Žele li hrvatski proizvođači prijeći na taj način uzgoja životinja, svaki će morati uložiti 15 do 17 eura po kljunu, i to sve u vrijeme dok još uvijek otplaćuju kredite za opremu koju su kupili kako bi stavili obogaćene kaveze. A što će sa starom opremom? Mogu je baciti ili prodati za euro po kljunu kolika je njezina tržišna cijena. To je nešto što jednostavno nema smisla. Mi u Hrvatskoj koji za 100 kg jaja dobijemo 130 eura ne možemo se boriti s proizvođačima iz Zapadne Europe koji za istu količinu dobiju 190 eura. Računica je tu i više nego jasna. ”

Ono što Ćorića i hrvatske proizvođače još više tišti je i činjenica da su mnogi veliki proizvođači iz Nizozemske, Njemačke i Austrije već u startu išle s voliere i aviari uzgojem:

“Kao da su znali nešto što mi ne znamo”, uvjeren je Ćorić.

O rezoluciji smo razgovarali s Marijanom Petir, bivšom hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu koja nam je rekla kako će rezolucija poput ove, koja je dobila 1,4 milijuna valjanih potpisa iz svih država članica i prva je takva inicijativa na temu životinje iz uzgoja, najvjerojatnije biti usvojena.

“Ali rezolucija ne znači zakon. Ukoliko će se ići u izmjenu zakonodavstva, za to nije dovoljna rezolucija koju usvaja Europski parlament. Komisija treba napraviti analizu cijelog zakonodavnog paketa i vidjeti na koji način i u kojem vremenu bi se to moglo dogoditi. I u tom slučaju, ništa se neće dogoditi mimo vijeća u kojem sjedi naša ministrica poljoprivrede koja će tamo iznijeti stajališta hrvatskih poljoprivrednika”, rekla nam je Petir.

Petir je istaknula kako ako se i izglasa zakon jedna takva financijska prilagodba ne može pasti na leđa proizvođača, već zakonodavac, u ovom slučaju EU, mora osigurati sredstva za prilagodbu.