fbpx
FOTO: Guliver Image

‘NJEMAČKA POKAZALA SREDNJI PRST EUROPI’! Europljani pucaju od bijesa: Ovako nešto se nije smjelo dogoditi

Autor: Dnevno.hr

Prije deset godina, kada je Europa bila u jeku krize eurozone, Njemačka je strogo provodila akciju štednje. Sada se situacija promijenila i ostatak Europe je ljut na Njemačku zbog velikih energetskih subvencija za koje se boje da bi mogle pogoršati politički eksplozivnu podjelu između bogatih i siromašnih na kontinentu. Rastućim napetostima ne pomaže ni činjenica što je upravo njemačka ovisnost o ruskom plinu jedan od uzroka energetske krize u Europi.

Sve je više neslaganja u EU, osobito u Francuskoj i Italiji, oko njemačkog paketa subvencija vrijednog 200 milijardi eura najavljenog prošlog tjedna za ublažavanje punih učinaka energetske krize na potrošače i poduzeća.

Politico piše kako će se ove pritužbe vjerojatno rasplamsati na summitu EU-a u petak u Pragu, kada će se čelnici pozabaviti pitanjem rastućih troškova energije i njihovim gospodarskim posljedicama.


Srednjak ostatku Europe

“Njemačka je ovim paketom pokazala veliki srednji prst ostatku Europe”, rekao je jedan dužnosnik EU-a. “To je stvarno podiglo temperaturu s drugim zemljama.”

Duboki džepovi Njemačke dugotrajna su kost razdora koja je također potaknula probleme tijekom pandemije koronavirusa, kada su zemlje ulile milijarde u sredstva za spašavanje svojih gospodarstava. Njemačku kritiziraju da joj velika gospodarska moć omogućuje spašavanje gospodarstva, dok siromašnije nacije pucaju. Zbog velike pomoći države, njemačke tvrtke imaju prednost o kojoj druge europske države mogu samo sanjati.

Države kažu da Njemačka mora pokazati solidarnost, a ne samo brinuti o sebi – ne samo zbog toga što je Berlin dijelom odgovoran za dominaciju Gazproma u Europi već i zato što velika potražnja za plinom u Njemačkoj diže cijene plina i za ostale europske zemlje.

“Nijemce više brine opskrba plinom nego cijena, ali za ostalih 26 zemalja to nije tako”, rekao je talijanski ministar energetike Roberto Cingolani u nedjelju za Rai TV.

Ni Draghiju više nije drago

Europska komisija je u ponedjeljak pozvala zemlje da koordiniraju svoje mjere spašavanja i izbjegnu potkopavanje jedinstvenog tržišta.

“Akcije poduzete na nacionalnoj razini imaju važne učinke na druge države članice, stoga je koordinirani pristup na europskoj razini važniji nego ikad”, rekao je u ponedjeljak povjerenik EU za gospodarstvo Paolo Gentiloni nakon sastanka ministara financija.




Čak je i talijanski premijer u odlasku Mario Draghi ukorio Njemačku: “Ne možemo se podijeliti prema našem fiskalnom manevarskom prostoru, potrebna nam je solidarnost”, rekao je kasno u četvrtak.

Guido Crosetto, suosnivač stranke Braća Italije za koju se očekuje da će voditi sljedeću talijansku vladu, rekao je na Twitteru da odluka Njemačke “koja nije dogovorena, nije podijeljena, nije priopćena, prijeti u korijenu obrazloženju Unije”.

Nervozne izjave dolaze i iz Pariza.




“Ključno je da očuvamo jednake uvjete između država članica eurozone i između država članica općenito”, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire, na putu na sastanak ministara financija eurozone u ponedjeljak u Luksemburgu. “Ako nema konzultacija, ako nema solidarnosti, ako nema ciljane potpore poslovanju, ako nema poštovanja jednakih uvjeta, riskiramo fragmentaciju eurozone.”

Dodavanje ulja na vatru, činjenica da Njemačka blokira pozive za ograničenje plina u cijeloj EU kako bi se uhvatila u koštac s energetskom krizom također ne podupire njezin cilj među drugim zemljama.

Stare navike umiru… Brzo

Nakon što je dugo godina inzistirala na fiskalnoj strogosti, inzistirajući na tome da su mjere štednje bile dio uvjeta za spašavanje zemalja kao što su Grčka, Portugal i Irska tijekom krize u eurozoni, Berlin sada predsjedava paketom potrošnje koji bode oči. Čak je i njemački Savezni revizijski sud kritizirao financiranje plana koji je suprotan desetljeću njemačkog fiskalnog konzervativizma.

Najava novog paketa dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je njemački ministar financija Christian Lindner u intervjuu za Politico rekao da se Njemačka i EU moraju vratiti strogoj fiskalnoj disciplini.

Ali kada je riječ o energetskoj velikodušnosti, Lindner je u ponedjeljak u Luksemburgu branio taj potez. “Mjere su proporcionalne njemačkom gospodarstvu te u skladu s onim što rade drugi u Europi”, rekao je.

Tehnički, potrošnja će biti kategorizirana u okviru fonda za ekonomsku stabilizaciju iz ere COVID-a, tako da je kompatibilna s njemačkim pravilima o državnom dugu.

Odluka Njemačke da predstavi ambiciozan paket podrške podsjeća na početak pandemije COVID-a prije više od dvije godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel htjela  nastaviti s planovima za potporu vlastitog gospodarstva. To je dovelo do optužbi da Berlin narušava tržišno natjecanje diljem Europe jer si nisu sve zemlje EU-a mogle priuštiti takve mjere. Naposljetku, EU je reagirala osnivanjem povijesnog fonda za oporavak od koronavirusa u iznosu od 750 milijardi eura, no njemačka vlada opetovano je inzistirala da je to “jednokratno” rješenje koje se neće ponoviti.

Tada je, kao i sada, Njemačka imala fiskalni prostor da podupre svoje gospodarstvo. Drugi nisu.

Kao što je francuski povjerenik Thierry Breton objavio na Twitteru: “Njemačka si može priuštiti posudbu 200 milijardi eura na financijskim tržištima, neke druge države članice to ne mogu. Moramo hitno razmisliti o tome kako državama članicama — koje nemaju ovaj fiskalni manevarski prostor — ponuditi mogućnost potpore svojim industrijama.”

Malo suosjećanja s Nijemcima

Nadolazeća reforma Pakta o stabilnosti i rastu EU nadvija se nad sve oštrijom raspravom o novootkrivenoj rasipnosti Njemačke. Pakt, temelj sustava fiskalnog nadzora EU-a, stavljen je na led tijekom pandemije. Ali Komisija je sada spremna najaviti preuređenje sustava, koje bi stupilo na snagu 2024.

Dok će dvostruki temelj financijskog pravilnika EU-a ostati — da se zemlje moraju pridržavati javnog deficita od 3 posto bruto domaćeg proizvoda i omjera duga u BDP-u od 60 posto — pakt će uključivati ​​novi element fleksibilnosti koji se činio anatemom prije deset godina. Konkretno, Komisija predlaže ukidanje obveze za zemlje s razinom duga višom od 60 posto BDP-a da godišnje smanjuju svoj dug za 1/20. Zemlje bi također dobile više vremena za smanjenje razine duga.

Veliki dio političkog zamaha za reviziju pravila Pakta o stabilnosti i rastu došao je iz Pariza. Prošlog prosinca francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegov talijanski kolega Mario Draghi pozvali su na reformu fiskalnih pravila EU-a kako bi odražavala “novu strategiju rasta” i osigurala “dovoljno ključne potrošnje za budućnost”. Očekuje se da će nova talijanska vlada ponoviti Draghijev stav, dok čak i zemlje koje su vijorile zastavu štednje, poput Nizozemske, ublažavaju svoje zahtjeve za fiskalnom razboritošću.

Tu su i bljeskajući znakovi upozorenja o implikacijama državne pomoći u njemačkom udaru energije na braniku. Europska komisija je naglasila da je na svakoj državi članici koja uvede mjeru da utvrdi jesu li izdaci državna potpora i da o tome obavijesti Komisiju. No dužnosnik Komisije također je naglasio važnost jednakih uvjeta za igru ​​i “horizontalnih pravila koja su primjenjiva na sve”. Na snazi ​​je privremeni okvir za krizu koji dopušta fleksibilnost u skladu s pravilima o državnoj potpori kako bi se državama omogućilo da pomognu nositi se s gospodarskim teretom izazvanim ratom u Ukrajini.

Čeka se summit EU

Margrethe Vestager, povjerenica zadužena za politiku tržišnog natjecanja, obećala je da će ovaj mjesec revidirati okvir državnih potpora kako bi se zemljama omogućilo suprotstavljanje krizi cijena energije. Još uvijek nije jasno hoće li se berlinski paket ocjenjivati ​​prema novom okviru, koji je trenutno u fazi konzultacija između Bruxellesa i zemalja EU-a, ili prema starom.

Pitanje će vjerojatno doći do vrhunca na summitu EU-a kasnije ovog tjedna, kada će čelnici raspravljati o tome kako osmisliti odgovor na razini cijele EU na energetsku krizu i nositi se s ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini.

Kao najvećem europskom gospodarstvu, ono što se događa u Njemačkoj je važno. Ali Berlin bi mogao otkriti da ima ograničenu naklonost drugih zemalja EU-a u trenutku kada mnogi vjeruju da je ujedinjeni odgovor jedini način da se uhvati u koštac s golemim gospodarskim izazovima koji se očekuju ove zime.

Andrea Ferrazzi, senator iz talijanske Demokratske stranke, bio je kategoričan o ulozima.

Na Facebooku je istaknuo: “Ako se nastavi kretati u ovom smjeru, više nećemo imati ujedinjenu Europu, već hegemoniju najjačih država, s Njemačkom na prvom mjestu, što bi oslabilo ne samo EU nego i sve ostale.”

 

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.