NISTE OPAZILI ŠTO VAM SE DOGAĐA NAKON EURA! Novčići neprimjetno sipe iz novčanika: Psiholog upozorio na iluziju

Prošlo je više od dva mjeseca otkako je Hrvatska prihvatila euro kao svoju službenu valutu. Iako je kuna otišla u povijest, mnogi i dalje u trgovinama prvo pogledaju cijenu u kunama, pa u eurima.

U međuvremenu smo dobili i prve podatke o potrošnji u prvom mjesecu nove valute. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je potrošnja u siječnju porasla 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle godine porasla 1,1 posto.

Brojke su zanimljive s obzirom na to da građani uglavnom u siječnju nešto manje troše, nakon velikih troškova u prosincu. Psiholog Antun Palanović kaže kako je jedan od uzroka za to i iluzija novca.

Iluzija novca

“Još se nismo prilagodili na euro i imamo osjećaj kako su stvari jeftinije nego što zapravo jesu. Naime, prešli smo s nominalno slabe na nominalno jaču valutu, pa nam sve izgleda jeftino”, kaže Palanović.

Jedan od razloga za eventualnu potrošnju, objašnjava Palanović, je i češća upotreba kreditnih kartica.

“Većini se ne da baratati s gotovinom, pa osobito mlađi ljudi češće posežu za karticom. Tada nam je lakše potrošiti više, jer nam novac ne izgleda stvarno”, kaže.

Psiholog upozorava kako će nam trebati možda i godinu dana da se u potpunosti naviknemo na novu valutu, a nekim čak i duže od toga.

“Starijim ljudima će biti puno teže jer su duže koristili kune, a i češće koriste gotovinu nego mlađi, pa će i duže preračunavati, vjerojatno i nakon što kune nestanu s cijena u trgovinama 1. siječnja slijedeće godine”, kaže.

Ekonomski oporavak

Ekonomist Petar Vušković također kaže kako od uvođenja eura imamo dojam da su cijene manje nego što to stvarno jesu.

“Ako kupujemo toaletni papir čija je cijena 5 eura, imamo dojam da plaćamo manje, iako je cijena u međuvremenu možda i porasla”, objašnjava.

Kao jedan od razloga povećanja potrošnje, Vušković ističe sivu ekonomiju.

“Novac se nastoji fiskalizirati te je dosta novca iz sive ekonomije ušlo u platni sustav. Građani su požurili kune iz siječnja pretvoriti u eure. Treći razlog povećanoj potrošnja je i ekonomski oporavak zašto što se potrošnja konvergira, odnosno BDP se konvergira s rastom osobne potrošnje. Prošlost nam je pokazala da ako raste osobna potrošnja, gotovo uvijek raste i BDP, kao što sad vidimo”, zaključuje Vušković.