NIJEMCI SE BOJE NOVE HIPERINFLACIJE: Vlada razmišlja o pružanju financijske pomoći najsiromašnijima

Najveće gospodarstvo EU-a muku muči s inflacijom. Naime, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u prosincu porasle 5,7 posto na godišnjoj razini.

Najveći generator rasta cijena je energija jer su cijene energenata na godišnjoj razini skočile za 18,3 posto, zbog čega je ministar financija Christian Lindner rekao kako vlada razmišlja o pružanju financijske pomoći siromašnijim kućanstvima kako bi lakše prebrodile zimu i povećane troškove za grijanje.

Uz energente, najviše su porasle cijene hrane, čak 6 posto, dok su troškovi stanovanja u isto vrijeme viši 1,4 posto.

Preliminirani podaci saveznog statističkog ureda Destatis pokazuju kako je stopa inflacije u cijeloj prošloj godini iznosila 3,1 posto, što je rast od 2,6 posto u odnosu na 2020. kada je inflacija bila relativno niska, tek 0,5 posto.

Snažan rast cijena plina

Nijemci su zbog gorkog iskustva hiperinflacije iz 1920-ih godina posebno osjetljivi na sadašnji rast cijena. Dio njihovih ekonomista smatra da će visoke cijene energenata ostati glavni pokretač ukupnog trenda poskupljenja, osobito rast cijena prirodnog plina.

Naime, cijene plina na europskom tržištu su prošlog tjedna opet snažno skočile uslijed usporavanja isporuka iz Rusije, a poremećaji u dobavnim lancima i dalje uzrokuju kašnjenja isporuka te veće troškove industriji.

Veliki je to problem za njemačko gospodarstvo, s obzirom na sve veće narudžbe čiji je rast nadmašio i očekivanja ekonomista, porastavši u studenome za 3,7 posto.

Problem je i nedostatak radnika što dovodi do rasta plaća.