fbpx
Foto: Ivana Nobilo / CROPIX

NEUGODNA TEMA O KOJOJ SE ŠUTI: Izračunali smo koliko je poskupjelo 10 najvažnijih artikala. Brojka je i nas šokirala

Autor: Ivana Jurišić

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni prije nekoliko dana nikoga u Hrvatskoj nisu iznenadili. Otkako je počela rasti u lipnju prošle godine, inflacija ne prestaje ići gore. Poskupjelo je sve, od goriva, hrane, namještaja, odjeće. Ovaj mjesec najveći rast je zabilježen u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića. U odnosu na prošli mjesec, rasla je za 3,32 postotna boda i sada je 12,8 posto na godišnjoj razini.

Iako je inflacija teška svima, najviše je na svojima leđima osjete oni najsiromašniji, umirovljenici i građani koji žive na minimalcu. U Hrvatskoj gotovo četvrtina stanovništva živi na rubu siromaštva, a s povećanjem cijena energenata i hrane ta će brojka biti još i veća. Podaci pokazuju kako prosječna hrvatska obitelj na godišnjoj razini za hranu izdvoji oko 26 tisuća kuna. One najsiromašnije obitelji za hranu izdvoje oko osam tisuća kuna, dok oni najbogatiji u godinu dana potroše i do 40 tisuća kuna.

Kako bismo vidjeli kolika je stvarno inflacija za one najsiromašnije, uzeli smo 10 artikala koje u kući najčešće imaju i oni najsiromašniji naši građani i koje čine osnovu njihove prehrane. Riječ je o mlijeku, kruhu, krumpiru, pilećem i svinjskom mesu, bananama, jabukama, riži, ulju i kavi.


Najviše kupujemo piletinu i svinjetinu

Hrvati po članu kućanstva godišnje potrošnje oko 60 litara mlijeka. Iako je mlijeko poskupjelo u svim kategorijama, znatna je razlika između poskupljenja robnih marki i brendiranih proizvoda. Tako se mlijeko robnih marki prije godinu dana moglo kupiti za 4,99 kune po litru, a danas mu je cijena 6,99 kune. Riječ je o astronomskom poskupljenju od više od 40 posto. U isto vrijeme brendirano mlijeko je sa 6,99 kuna otišlo na 8,49 kuna, što je poskupljenje od malo više od 21 posto.

Cijena običnog bijelog kruha u prosjeku je narasla za kunu, i trenutačno se 900 grama prodaje za 12 kuna, što je poskupljenje od devet posto. Nažalost, to bi se moglo promijeniti nakon ovogodišnje žetve kada neki predviđaju da bi štruca kruha mogla koštati i 15 kuna.

Krumpir je najčešći prilog na hrvatskim stolovima, a po članu kućanstva godišnje pojedemo 30 kilograma. Onom skupljem, mladom krumpiru, cijena je i ove godine ostala ista kao i prošle, 7,99 kuna po kilogramu. Oni siromašniji ipak češće kupuju onaj stari, u vrećama po 5 i 10 kilograma. Dok smo ga prošle godine često mogli vidjeti na akcijama za 10 kuna po 5 kilograma, ove godine gotovo da akcija nije ni bilo. Umjesto toga, prodaje se po cijeni od 20 kuna za 5 kilograma, što je poskupljenje od 100 posto.

Od mesa Hrvati najviše kupuju piletinu i svinjetinu. Mesari su dugo vremena držali niske cijene, ali sada je i tim nekoć jeftinim komadima mesa porasla cijena.

Popularni pileći batak sa zabatkom prošle godine smo plaćali 28,99 kuna po kilogramu, a danas ga plaćamo 34,99 kuna, što je poskupljenje više od 20 posto. Pileća prsa bez kože i s kosti robne marke prošle godine su se prodavala za 34,99 kuna, a danas im je cijena 38,99 kuna, što je poskupljenje od 11,44 posto. Poskupjela je i tradicionalno jeftina svinjetina, pa tako svinjsku slabinu i leđa bez kosti, koju smo prošle godine plaćali 44,99 kuna, danas ga plaćamo 57,12 kuna. Riječ je o poskupljenju od skoro 27 posto.

Rekorder u poskupljenjima

Od voća, Hrvati najviše jedu banane i jabuke. Procjene pokazuju kako jedan stanovnik Hrvatske godišnje pojede 12 kilograma banana i jabuka, više nego ijednog drugog voća. Dobra je vijest da ni bananama ni jabukama cijena nije rasla. Banane i ove i prošle godine plaćamo 9,99 kuna po kilogramu, a jabuka vrste idared i dalje koštaju 8,99 kuna. Jedino što se može primijetiti po katalozima, kako su i banana i jabuke sve manje na akciji. Ali tako je i sa većinom drugih artikala.




Što se tiče riže, godišnje potrošimo oko 3 kilograma stanovniku, a češće kupujemo robne marke od skupih talijanskih marki čija cijena zna doći i do 40 kuna. Robna marka riže arborio prošle godine je koštala 17,99 kuna, a ove godine 18,99 kuna, što je poskupljenje od 5,5 posto. Ona jeftinija koja se koristi za priloge, a ne za rižota, prošle godine je bila 12,99 kuna, a ove 15,99 kuna. Riječ je o poskupljenju od nešto više od 23 posto.

Rekorder u poskupljenjima je suncokretovo ulje. Prošle godine litru smo plaćali 7,99 kuna, danas ju plaćamo 16,99 kuna – što je povećanje od astronomskih 112 posto. Kao primjer smo uzeli jedno od jeftinijih ulja na tržištu koje upravo zbog te činjenice nikada nećete naći na policama. Cijena drugih ulja je i dvije, tri kune viša.

Loše vremenske prilike u Brazilu već neko vrijeme dižu cijene kave na svjetskom tržištu. Popularna ciglica prošle godine u ovo vrijeme je bila 19,99 kuna, a danas je 22,99 kuna. Riječ je o poskupljenju od 15 posto.




Zbrojimo li sva ta poskupljenja i podijelimo ih s brojkom osam (mlijeko, kruh, krumpir, piletina, svinjetina, riža, ulje i kava) dolazimo do brojke od 43,25 posto za namirnice koje Hrvati, uglavnom oni najsiromašniji, najčešće imaju na jelovniku. Riječ je o brojci koja bi trebala zabrinuti sve, posebno vladajuće.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.