NESTAJALO KAVE I KRUMPIRA, A TEK INFLACIJA… ‘Obnova od potresa još jednom pokazala neučinkovitost državnog aparata’

Gospodarska 2021. godina je prošla u znaku oporavka od pandemije koji je bio iznad svih očekivanja. Veselili smo se dobrim turističkim brojkama, uspjesima Mate Rimca, kao i najboljem kreditnom rejtingu u hrvatskoj povijesti. U isto vrijeme, kao i ostatak svijeta pogodili su nas problemi u nabavnim lancima i rekordna inflacija za koju se ne čini da će tako uskoro prestati rasti. Hrvatsko gospodarstvo su uz pandemiju, obilježili potresi u Zagrebu i na Baniji, koji su još jednom pokazali sve mane državne birokracije.

I dok je u 2020. godini gospodarstvo palo po rekordnoj stopi od osam posto, ove godine ćemo vjerojatno taj rast nadoknaditi. Podaci s kraja studenoga pokazali su da je, zahvaljujući ponajviše rastu potrošnje, izvoza i investicija, hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo 15,8 posto na godišnjoj razini, što je drugi kvartal zaredom kako se čvrsto oporavljalo od koronakrize. Bio je to drugi najveći skok gospodarstva, nakon rekordnog rasta od 16,5 posto u prethodnom kvartalu.

Malobrojni očekivali ovako brz oporavak

Ekonomski analitičar Velimir Šonje ističe kako je oporavak u svakom slučaju bio puno brži od očekivanog.

“Kina i SAD su se oporavile iznad razina 2019, u EU gotovo cijela istočna Europa i Nizozemska. Druge zemlje koje još nisu dostigle razinu aktivnosti iz 2019. u tome će uspjeti u sljedećim mjesecima. Dogodio se takozvani V-oporavak koji su tek malobrojni očekivali u vrijeme dramatičnog zatvaranja na proljeće 2020., te se sada bavimo posljedicama naglog kočenja, pa naglog ubrzanja. Takvu promjenu ekonomskih brzina u samo godinu i pol dana nismo imali nikada u modernoj povijesti”, govori Šonje napominjući kako su se problemi u lancima opskrbe pojavili upravo zbog takve nezapamćene promjene u fazi naglog ubrzanja.

“Mi u Hrvatskoj možemo biti sretni što probleme u nabavnim lancima nismo osjetili osim posredno, kod nekih vrsta građevinskog materijala i isporuka složenih dobara visoke tehnologije poput računala i novih modela automobila. Sada je na djelu normalizacija, a u robi široke potrošnje uglavnom se ništa nije osjetilo”.

Šonje napominje kako smo ovaj put prošli puno bolje nego nakon recesije 2008./09. od koje smo se oporavljali šest godina:

“Ovaj put je samo jedna godina bila dovoljna. Ako se epidemiološka situacija ne pogorša, izvjestan je rast po stopi od 4 posto iduće godine, pri čemu su mogućnosti i veće“.

S njime se slaže i ekonomski analitičar Damir Novotny koji napominje kako upravo na oporavku od pandemije, možemo vidjeti koliko je Hrvatskoj značilo članstvo u Europskoj uniji.

“Mehanizmi oporavka, fiskalne politike oporavka su bitno drugačiji nego što je to bio slučaj za posljednje velike krize, upravo zato što je Hrvatska članica EU. Zadnji put kad je bila kriza, to nije bio slučaj, a Vlada je 2009. godine kada se kriza prelila na hrvatsko tržište napravila čitav niz pogrešnih koraka te poduzela mjere koju su produbile recesiju, a nisu služile oporavku. Ovaj put to nije bio slučaj”, objašnjava Novotny,  “Ove godine smo se brzo opravili i ako se nešto bitno ne promijeni vjerojatno će se ta inercija oporavka nastaviti i u sljedećoj godini”.

Trajno zacementirani na dnu Europe

U tijeku su pripreme za ulazak u eurozonu. Naime, Vlada je 1. siječnja 2023. godine odredila kao datum kad bi Hrvatska trebala biti spremna za ulazak u eurozonu, a šest mjeseci prije toga cijene i plaće morati će biti dvojno iskazane – u eurima i kunama.

Iz HNB-u su potvrdili da će se obveza dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, što predstavlja jednu od najvažnijih mjera u okviru mehanizma za zaštitu potrošača, te za informiranje i privikavanje građana na novu valutu, odnositi na poduzeća, uključujući banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora.

Iako referendum o uvođenju eura nije prošao, ni svi analitičari se ne slažu je li euro dobar ili još za Hrvatsku.

Dok Damir Novotny ističe kako nam iskustva zemalja poput Slovenije, Slovačke i Baltičkih zemalja pokazuje čitav niz prednosti ulaska u europsku monetarnu uniju te kako se uvođenje eura pokazalo samo pozitivnim za poslovnu zajednicu, državu i građane, s njim se ne slaže ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić koji ističe kako će se Hrvatska uvođenjem eura trajno zacementirani na dnu Europe.

“U ovom trenutku, s našom razvijenosti, nezaposlenošću, katastrofalnim razvojem deficita, mi ne zadovoljavamo nijedan uvjet uz koji bi euro nama bio koristan“, govori Jurčić.

Jedan od problema kod uvođenja eura mogla bi biti i inflacija. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je stopa inflacije u studenome bila 4,8 posto, što je najviša stopa od 2013. godine.

Nema straha od dvoznamenkaste inflacije

Ipak, analitičari smatraju da se građani ne trebaju bojati dvoznamenkaste inflacije kakvu sada vidimo u Turskoj:

“Do ulaska u eurozonu inflacija će se primiriti, a inflacija u Hrvatskoj sada ne odudara od inflacije u eurozoni, čak je po zadnjim podacima i malo niža”, govori Šonje.

“Opasnost od inflacije bih ograničio na početak godine jer kako 2022. bude odmicala očekujem da će inflacija ući u mirnije vode te ne treba očekivati dvoznamenkaste brojke”.

Damir Novotny napominje kako je inflacija sada pod kontrolom i kako su više cijene prije svega rezultat eksternog šoka i poremećaja u nabavnim lancima:

“To ne znači da inflacija u budućnosti neće rasti, ali to će se najvjerojatnije dogoditi zbog povratka industrijske proizvodnje iz Kine u Europu gdje su troškovi puno veći”, uvjeren je Novotny ističući kako će to vjerojatno biti veliki šok za mnoge:

“Mislim da je vrijeme jeftine robe iz Kine prošlo i da se moramo pripremiti na više cijene”.

Odlične Fitchove prognoze

Hrvatski gospodarstvenici su s oduševljenjem primili vijest iz studenoga da je agencija Fitch podigla kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz ‘BBB-‘ na ‘BBB’, uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize. Riječ je o najboljem kreditnom rejtingu u povijesti Republike Hrvatske.

Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku tj. u siječnju 2023. godine, otprilike godinu dana prije no što su u agenciji prognozirali.

Ljubo Jurčić je jedan od onih koji ističe kako rejting agencije Fitch za Hrvatsku ne znači ništa jer se mi zapravo ni milimetra nismo pomakli unaprijed, već upravo suprotno:

“Agencije poput Fitcha ne zanima hoće li zemlja rasti ili ne, njih samo zanima je li zemlja sposobna dugoročno vraćati svoje dugove ili ne, a Hrvatska je to u stanju”, uvjeren je Jurčić.

Trebaju nam kvalitetna radna mjesta

Prošle godine mnogo se govorilo i o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) koji je vrijedan 49 milijardi kuna. Europska komisija je krajem rujna Hrvatskoj isplatila predujam od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što predstavlja najvišu pojedinačnu uplata EU sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije.

“Hrvatska će biti u velikim problemima ako se u svom razvoju odluči orijentirati samo na novac iz Europske unije. Ono što nama treba su kvalitetna radna mjesta, ali ona se ne stvaraju. Umjesto toga, stvaraju se neproduktivne strukture koje koče one produktivne, koji žele naprijed. Trebali bismo ova sredstva iskoristiti za ići naprijed, ali to ne vidimo. Za razliku od Grčke, koja je trećinu novaca iz plana oporavka dala privatnom sektoru, u Hrvatskoj se to nije dogodilo. Nažalost, državni sektor je na obnovi od potresa još jednom pokazao koliko je inertan i neučinkovit, pa se bojim da ćemo propustiti i ovu priliku za razvoj”, uvjeren je Novotny.