fbpx

Vlada nas opet zavlači preko Jutarnjeg: Legalizacija ne pomaže nikome, ne stvara zaradu i gospodarski rast, ali uzima novac iz našeg džepa!

Autor: Leo Buljan

Dok zahtjeva za legalizaciju ima, državni džep se puni preko PDV. Vlasti ne zanima kako će građani izmisliti novac za troškove legalizacije. Naravno, država zarađuje i na kaznama za građane. Iako u Ministarstvu graditeljstva tvrde da je kazna koji ilegalni graditelj mora platiti zapravo simbolična, pravi iznos te kazne se kreće između 500 i 10 000 kuna. I to je Vladi svejedno dok se proračun puni.

Gospodarska situacija u Hrvatskoj natjerala je Vladu Zorana Milanovića da još jednom zavara građane s podacima o gospodarskom oporavku preko legalizacije i izdavanja certifikata. Na naslovnici Jutarnjeg lista mogli smo vidjeti gotovo sulude natpise o velikoj zaradi (7 milijardi kuna) i pokredanju “nove grane industrije”. Veličanje nesposobnosti trenutne Vlade i nazivanje legalizacije novom granom industrije graniči s kriminalnim. U Hrvatskoj je dosad predano 820 000 zahtjeva za legalizaciju preko kojih si je Vlada uzela za pravo na ušteđevinama građana puniti proračun. Trenutno je obrađeno oko 78 000 tih zahtjeva i u Vladi već slave jer u shvatili da mogu građane uvjeriti kako je njihova politika donijela gospodarski rast, a to nije nimalo točno.

Ministarstvo graditeljstva je već napravilo računicu po kojoj će se na legalizaciji (čitaj ušteđevini građana) zaraditi 6.76 milijardi kuna, a kad dodamo još 255 milijuna kuna koliko će građani izdvojiti za energetske certifikate, to je tih famoznih 7 milijardi. Ono što ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš pažljivo skriva od hrvatske javnosti je da je riječ o “mrtvom novcu”. Onog trenutka kad legaliziramo sve što možemo, tog prihoda više nema. To znači da eventualne zarade od legalizacije imaju kratak rok trajanja. Kako ovdje nije riječ o proizvodnji, Vladine floskule da je riječ o novoj industriji koja stvara gospodarski rast je zapravo okrutna laž. Uzmemo li da broj zahtjeva za legalizaciju neće značajno rasti, tvrtke koje se bave legalizacijom će izgubiti svoj smisao. To za zaposlenike tih tvrtki jednostavno znači otkaz.

Drugi veliki razlog zašto je sramotno da Vlada legalizaciju naziva industrijom je jer tu nema kapitala i investicije koja pokreće neko poduzeće već je legalizacija ovisna o novčanicima običnih građana koji su prisiljeni legalizirati svoji imovinu. Iako je točan broj osoba koje su poslale zahtjev nepoznat, ogroman broj zahtjeva znači da su će mnogi građani u radnom odnosi izgubiti dio svoje kupovne moći. Stručnjaci tvrde da je prosječna cijena legalizacije jedne nekretnine oko 4500 kuna, ovisno o cijeni usluge arhitekta i injžinjera geodezije koji izrađuju snimke. Na kraju se cijena svede na jednu prosječnu hrvatsku plaću. Arhitektonski uredi imaju nešto više posla dok svi ostali građani moraju jedan mjesec jako stegnuti remen samo da prežive.


Dok zahtjeva za legalizaciju ima, državni džep se puni preko PDV. Vlasti ne zanima kako će građani izmisliti novac za troškove legalizacije. Naravno, država zarađuje i na kaznama za građane. Iako u Ministarstvu graditeljstva tvrde da je kazna koji ilegalni graditelj mora platiti zapravo simbolična, pravi iznos te kazne se kreće između 500 i 10 000 kuna. I to je Vladi svejedno dok se proračun puni.

Autor:Leo Buljan
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.