Porez na nekretnine u Hrvatskoj se neće uvesti još godinama

Autor: D.G.

Ni nakon dvije godine od najave uvođenja poreza na imovinu susjedna Slovenija ga nije uspjela uvesti. Zbog toga upućeni sumnjaju da je nemoguće istu stvar u kraćem roku napraviti u Hrvatskoj, pogotovo zbog stanja u kojem se nalaze njezine zemljišne knjige.

Ni nakon dvije godine od najave uvođenja poreza na imovinu susjedna Slovenija nije ga uspjela uvesti. Zbog toga upućeni sumnjaju da je moguće istu stvar u kraćem roku napraviti u Hrvatskoj, pogotovo zbog stanja u kojem se nalaze njezine zemljišne knjige. Ako je susjedima za to trebalo dvije godine, smatraju, nama će trebati najmanje dvostruko.

Zbog toga je najava premijera Zorana Milanovića da će uvođenje poreza na imovinu potrajati do iduće godine jer je ‘to vrlo delikatan posao u koji nitko nije ulazio preko noći pa neće ni Hrvatska’ svakako poprilično optimistična.

Slovensko Ministarstvo financija je, naime, sredinom 2010. godine objavilo prijedlog zakona o porezu na nekretnine koji se trebao početi primjenjivati od 1. siječnja 2011. godine, ali još uvijek nije usvojen zbog komplikacija nastalih u pripremi i stvaranju nužnih uvjeta za njegovu realizaciju.

Zamjena za komunalnu naknadu

Mi više trošimo nego što štedimo, što znači da treba stimulirati štednju u najvećoj mogućoj mjeri. Oporezivanjem imovine postići će se upravo suprotno.
Guste Santini

Pahorova vlada inicirala je uvođenje poreza na nekretnine kako bi zamijenila komunalne naknade kao osnovni izvor financiranja jedinica lokalne samouprave, što sada u Hrvatskoj najavljuje i Milanovićeva vlada.

Obrazlagala je da želi uvesti cjelovitiji, pravedniji i pregledniji sustav oporezivanje nekretnina, jer bi se porez na nekretnine plaćao ovisno o procijenjenoj tržišnoj vrijednosti nekretnina, a ne više po četvornom metru nekretnine, koji je bio temeljni kriterij za izračun iznosa komunalnih naknada koje se naplaćuju od vlasnika nekretnina.




Predloženo je da se porez na nekretnine plaća na sve nekretnine u Sloveniji koje su upisane u registar nekretnina, od stanova, kuća i poslovnih prostora, građevinskog i poljoprivrednog zemljišta do garaža, kleti i vikendica. Osnovica za izračun poreza bit će 80 posto prosječne vrijednosti nekretnine koju će izračunati Geodetska uprava Slovenije i dostaviti je svakom vlasniku nekretnine prije razrezivanja poreza kako bi u roku od 45 dana mogli dati svoje primjedbe. Geodetska uprava je prosječnu vrijednost pojedinih nekretnina izračunavala na temelju prodajnih cijena sličnih nekretnina postignutih na tržištu nekretnina na konkretnom području. Kako se, međutim, posao na uspostavljanju registra nekretnina i izračuna prosječnih cijena pojedinih nekretnina odužio, zakon o porezu na nekretnine još nije izglasan u slovenskom parlamentu iako je prošao javnu raspravu i zapravo je u cijelosti pripremljen.

Dolijevanje ulja na vatru




Ukoliko se uvede porez na nekretnine, umirovljenici će morati trošiti cijele mirovine kako bi sačuvali ostavštinu.
Damir Kajin

– Najavljeno oporezivanje imovine u Hrvatskoj neće riješiti problem već će samo doliti ulje na sveprisutnu vatru. Da bi zemlja uravnotežila svoje gospodarstvo u srednjem roku, mora uravnotežiti svoju potrošnju i investicije s nacionalnim dohotkom. Mi više trošimo nego što štedimo, što znači da treba stimulirati štednju u najvećoj mogućoj mjeri. Oporezivanjem imovine postići će se upravo suprotno, smatra porezni stručnjak dr. Guste Santini.

Prema njemu svaki porez mora izbjegavati učinke tzv. dvostrukog oporezivanja, a porez na imovinu je upravo to. Problem je, kaže, što su građani štedjeli ulažući u nekretnine.

– Osobno bogatstvo nije ništa drugo doli kumulirana štednja tijekom nečijeg radnog vijeka uvećana za bogatstvo koje je osoba naslijedila ili dobila na poklon. Da bi ostvarila tu štednju (imovinu), mora najprije ostvariti dohodak koji je rezultat njenih napora, uz prethodnu investiciju koju zovemo obrazovanje. Ono što osoba od zarađenog ‘odnese’ kući, manje je od polovine. Preostali je dio dala državi u obliku poreza i doprinosa na i od osobnih dohodaka. Uz to i njen poslodavac je također platio dio poreza iznad bruto iznosa njenog osobnog dohotka. Prema tome imovina svakog zaposlenog je prilikom njezinog stvaranja bila dobrano oporezovana. No sada država nema dovoljno novca (jer ona nije štedjela) te kaže, ‘moramo vas kazniti s novim porezom’, objašnjava Santini.

Mirovinu za ostavštinu

Upravo na to ovih dana upozorava i IDS-ovac Damir Kajin.

– Ukoliko se uvede porez na nekretnine, umirovljenici će morati trošiti cijele mirovine kako bi sačuvali ostavštinu. To je na desetke tisuća ljudi koji su u bivšem sistemu dobili društveni stan ili sagradili kuću ‘Titovim kreditom’, a kasnije još naslijedili imovinu. Zbog krize je ne mogu prodati, a na to će morati platiti porez, napominje Kajin.

Govori se da bi porezna stopa mogla iznositi od 0,5-2 posto što znači da bi primjerice na imovinu od 100.000 eura porezna obveza mogla iznositi od 500 – 2.000 eura godišnje.

Autor:D.G.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.