fbpx

Lovrinčević: Linićev porez na nekretnine je loš, nedorečen i produbit će recesiju

Autor: D.G.

Europske zemlje koje su posljednjih godina išle na povećanje stopa ili proširenje osnovica u oporezivanju nekretnina su Španjolska, Portugal, Grčka, Italija, Irska te neke baltičke države. To je urodilo još većom recesijom budući da sve imaju problem konkurentnosti, a porez je smanjenio osobnu potrošnju - ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Postojeći prijedlog Zakona o porezu na nekretnine tehnički je loš, koncepcijski nedorečen i nedosljedan, a uz niz negativnih učinaka ima i prorecesijski karakter. Neke su to od glavnih primjedaba iznesene na okruglom stolu 'Porez na nekretnine: Pravda ili nepravda' u utorak u Europskom domu. Iako se i u Vladi bliskim krugovima mnogi klade da će taj zakon do daljnjega na čekanje (zbog oprečnih stajališta HNS-a, ali i lokalnih izbora), službene potvrde za to zasad nema, pa je on potaknuo i HDZ-ovu Zakladu hrvatskog državnog zavjeta na organiziranje javnog skupa.

-Europske zemlje koje su posljednjih godina išle na povećanje stopa ili proširenje osnovica u oporezivanju nekretnina (Španjolska, Portugal, Grčka, Italija, Irska te neke baltičke) tome su pribjegavale iz fiskalnih razloga, tj. radi povećanja prihoda, jer nisu bile u stanju smanjiti rashode. To je urodilo još većom recesijom budući da sve imaju problem konkurentnosti, a porez je smanjenio osobnu potrošnju – ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Prema istraživanjima, 10-postotno smanjenje vrijednosti nekretnina u prosjeku uzrokuje 1,5 posto pada osobne potrošnje, a potom i pad BDP-a.

Uz to, plitkoća našeg nekretninskog tržišta (manje od 1 na 1000 jedinica je na tržištu) dodatna je opasnost. Sve to za Lovrinčevića je razlog više da se razgovori o nekretninskom porezu vežu uz reformu lokalne uprave te šire preispitivanje strukture poreznog sustava. Osim tih koncepcijskih pitanja i (lošeg) tajminga, Goran Soldo, tajnik HDZ-ova Nacionalnog odbora za gospodarstvo, kaže da bi u ruralnim sredinama s (još) plićim tržištem nekretnina za dio kućanstava novi porez bio i 5 do 7 puta veći od komunalnih naknada. Tim porezom ne cilja se na bogate koji, za razliku od 'običnih' građana, velike vrijednosti imaju u drugim oblicima imovine. Lovrinčević, pak, navodi niz tehnički dvojbenih i neprovedivih rješenja. Tu je npr. koncept uporabe nekretnine (povremeno stanovanje?) ili referiranja porezne obveze i odbitaka prema djelatnosti kod poduzeća (što kad ih je više?). Jako dvojbene su i procjene tek svakih pet godina, prenosi Poslovni dnevnik.


>>> Djedovina na udaru: Linić nam želi natovariti najviši porez na nekretnine u Europi!

Autor:D.G.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.