fbpx

‘Hrvatska je već imala porez na nekretnine, Ustavni sud ga je ukinuo a isto će biti i s Linićevim’

Autor: Damir Grund

Uvođenje poreza na nekretnine pokušanoje 2007. godine ali ga je Ustavni sud proglasio neustavnim i ukinuo. U odluci je bilo navedeno da se 'vlasnike nekretnina ne smije prisiljavati na određeni način postupanja, odnosno korištenja navedenih nekretnina'. Sada Linić ponovno predlaže sličan porez.

-U Hrvatskoj je 2007. godine već postojao Porez na nekretnine; na neizgrađeno građevno zemljište, neiskorištene poduzetničke nekretnine i na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. Ustavni sud ga je proglasio neustavnim i ukinuo. U odluci je bilo navedeno da se 'vlasnike navedenih nekretnina ne smije prisiljavati na određeni način postupanja, u ovom slučaju korištenje navedenih nekretnina'. Sada se ponovno predlaže sličan porez kojim se 'kažnjava' vlasnika nekretnina koji svoje vlasništvo ne koristi. Za očekivati je da će se slični prigovori, koji su korišteni prilikom ukidanja prethodna tri neustavna poreza, koristiti i sada – ističe mr. sc. Marina Kesner-Škreb s Instituta za javne financije.

Napominje kako Linićev prijedlog poreza na nekretnine donosi mnogo otvorenih pitanja.

Nejasni vremenski okviri provedbe poreza



Kaže se kako je osnovni cilj uvođenja poreza na nekretnine smanjenje poreznog opterećenja cijene rada koji bi se trebao odvijati postupno u tri faze. Evo kako su te faze opisane u prezentaciji Ministarstva financija i Porezne uprave:


I. faza – prebacivanje dijela poreznog opterećenja s cijene rada na oporezivanje nekretnina = uvođenje poreza na nekretnine i ukidanje komunalne naknade i poreza na kuće za odmor.
II. faza – daljnji razvoj sustava oporezivanja nekretnina, kroz decentralizaciju i povećane usluge lokalne samouprave vidljive u poboljšanoj kvaliteti života.
III. faza – konačno smanjenje ili ukidanje suvišnih i opterećujućih poreza i/ili drugih parafiskalnih davanja. Konkretno se spominje ukidanje prireza porezu na dohodak i spomeničke rente.

-Ove tri faze su vrlo nejasno definirane. Što će se primjerice dešavati u drugoj fazi kada se spominje : 'razvoj sustava oporezivanja nekretnina', tj. u kojem će se smjeru to razvijati sustav oporezivanja? Nije jasan ni vremenski raspored odvijanja tih faza, odnosno koje godine počinje jedna, a završava druga. Koje godine možemo očekivati da se ostvariti temeljni cilj uvođenja poreza na nekretnine, a to je smanjivanje cijene rada? To bi se prema navodima u prezentaciji ostvarilo tek u trećoj fazi kada bi došlo do ukidanja prireza porezu na dohodak. No nije posve jasno kada bi se ovim porezom prikupilo dovoljno sredstava da se ukine prirez porezu na dohodak koji je dio cijene rada. Odnosno, kada bi se moglo zaista i provesti proklamirano rasterećenje troška rada – navodi Kesner-Škreb.
Naime, na područjima jedinica lokalne samouprave 2011. se prirezom prikupilo oko jedne milijarde kuna, a komunalnom naknadom i porezom na kuće za odmor oko 2 milijarde kuna.


Očito se planira daljnji rast poreza


-U prvoj fazi predviđa se samo zamjena komunalne naknade i poreza na kuće za odmor porezom na nekretnine, tj. očekuje se vjerojatno i prihod od poreza na nekretnine od oko 2 milijarde kuna. No, da bi se stekli uvjeti za ukidanje prireza očito se planira daljnji rast poreza na nekretnine kako bi se njime prikupila dodatna milijarda kuna. Tek tada će se stvoriti uvjeti za ukidanje prireza, bez da se bitno ne naruše lokalni proračuni. No iz prezentacije nije vidljivo kada će se uvjeti za ukidanje prireza steći i tako omogućiti ostvarenje osnovnog cilja uvođenja poreza na nekretnine, tj. smanjivanja troška rada- upozorava Kesner-Škreb.
Napominje kako ukidanje komunalne naknade i poreza na vikendice i njihova zamjena porezom na nekretnine donosi i određene neizvjesnosti u vezi prihoda proračuna lokalnih samouprava. Naime, neizvjesna je veličina osnovice na koju se porez primjenjuje: fiskalne vrijednosti nekretnina se moraju tek procijeniti, a raspone olakšica u porezu na nekretnine jedinice lokalne samouprave tek trebaju odrediti.
-Obveznici ovog poreza su i Republika Hrvatska, županije, gradovi i općine, pa će i oni morati za svoja zemljišta i nekorištene nekretnine plaćati porez po stopi od 1,5%. – zaključuje Marina Kesner-Škreb.




_______________

Autor:Damir Grund
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.