NAPOKON NEKE DOBRE VIJESTI ZA HRVATE I PREMIJERA! Analitičar mu dao vjetar u leđa, riječi mu se pozlatile: ‘Inflacija slabi, a plaće nam rastu’

Podaci Državnog zavoda ta statistiku (DZS) pokazuju kako se broj zaposlenih u veljači dodatno ubrzao, a stopa nezaposlenosti pala je na 6,9 posto i sada je tek neznatno iznad prosjeka Europske Unije. Dobre su to vijesti s tržišta rada, ali na pozitivnu statistiku utječe i zapošljavanje stranih radnika.

Lani je tako izdano 124 tisuće radnih dozvola, ili gotovo tri puta više nego godinu ranije, a ove je godine samo u prva dva mjeseca već izdana gotovo petina tog broja pa je uz najave iz turističkog sektora o povećanoj potrebi za stranim radnicima, za očekivati je da će i ove godine ukupan broj radnih dozvola rasti, navodi se to u analizi Fokus tjedna koju je napravio Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

U svojoj analizi objašnjava kako su i bruto i neto plaća nominalno rasle po dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini.

Oporavak realnih plaća

“Bruto plaća realno je rasla 0,4 posto godišnje, neto plaća je realno pala 0,9 posto godišnje, ali je zabilježen osjetno manji pad no u prosincu. Sudeći na temelju ovih podataka, tržište rada i dalje ne nagoviješta recesiju”, objašnjava Stojć i dodaje kako prvi ovogodišnji podaci signaliziraju da će potražnja za radnicima ostati na visokoj razini, a pritisak na rast plaća u kombinaciji sa slabljenjem inflacije će dovesti do oporavka realnih plaća (kupovne moći).

“U ovoj godini očekujemo rast zaposlenosti od oko 2 posto uz mali pad stope nezaposlenosti na 6,5 posto. Također, očekujemo rast plaća, odnosno ukupnih primanja od oko 7 posto, malo iznad stope inflacije”, kaže Stojić.

Na nedostatak radne snage na domaćem tržištu, smatra Stojić, sigurno utječe i podzaposlenost koja je zbroj nezaposlenih, part-time zaposlenosti, nedostupnih i neaktivnih.

Transparentna slika izvora zarada građana

Stojić upozorava kako je Hrvatska u 2020. godini bila neslavni ‘outlier’ po podzaposlenosti, ali ju je tijekom dvije godine snizila s 14,5 posto na 11 posto. Ovo smanjenje nije samo odraz pada nezaposlenosti, smatra Stojić, već i pada udjela neaktivne populacije u kategoriji koja ‘ne traži zaposlenje, ali je dostupna’.

“Hrvatska po udjelu neaktivne populacije i dalje prednjači u CEE regiji te oponaša mediteranske članica EU, što je djelomično posljedica rentijerstva. Tržište ‘sanira’ nedostatke radne snage zapošljavanjem stranih radnika koje je skuplje i procesno dugotrajnije od zapošljavanja domaćih radnika”, kaže Stojić.

U kontekstu problema podzaposlenosti, iz Hrvatske udruge poslodavaca, pozdravljaju najavu izrade ‘Registra kućanstava’, koji bi dao transparentniju sliku izvora zarada građana i stvorio temelje za javnu raspravu o ujednačavanju poreznog tereta.

“Nova i cjelovita baza podataka može biti uvod u sintetičko oporezivanje dohotka bio on ostvaren radom, kapitalom ili rentom. Ujednačavanje porezna je moguća platforma za sniženje ukupnog poreznog opterećenja i može potaknuti uključenje neaktivnog stanovništva u formalno tržište rada. Kako smo već isticali, porezno rasterećenje dohotka od 1 postotnog boda podiže rast BDP-a za 0,78 do 2 postotna boda”, zaključuje Stojić.